Pocetak
Razglednice
Bedastoce
Free Slanje SMS-a
Melodije za mobitele
Zid za grafit
Upisite pjesme, price...
Tekstovi, izjave, grafiti
Forum
Chat
Mali Chatek
Privatne poruke!!!
Igre
Tko zeli biti milijunas
Pronadjite razlike
Geografija-pikaj i uci
Sudoku
Nagradna
Natjecanje u tetrisu
Natjecanje u mastermindu
Natjecanje u memoryu
Vicevi
SMS poruke
Fotografija
Smijesne slike
Kviz
UvRnUti KViZ-evi!
IQ testovi
Home
E-cards
  Graffiti wall   Write a poem, story...   Win a free game   Forum   Chat   Shout box   Send free SMS   Ringtones   Funny texts and stories   Foolish things   Games   Championship in Tetris   Championship in Mastermind   Championship in memory   Jokes   SMS   Quiz   Photos   Funny pictures


Arhiva (Archive)
Novi upisi (New entries)

9310 upisa na 373 stranica (stranica br. 351)
9310 entries in 373 pages (page No. 351)
BR, BR BROJALICA
BR, BR BROJALICA


Stoja, trica,
brojna lica
pa nastane
brojalica!

Sto mornara
svi sa Hvara,
brojalica
tu se stvara!

Zumba, zumba,
a bez gumba,
tu se pleše
samba, rumba!

Eci, peci
i pereci!
Mjesto peci
reci leci!

Što, ea, kaj,
djeco, baj,
brojalici
tu je kraj!

Pajo Kanižaj
JEŽIA UBODEŽIA

Ježia Ubodežia
peo se na brježia.
Poeeo je padat snježia
pa je ježia
bježia
bježia
pobjegao kuai:
napravio tamu
obuko pidžamu
legao u krevet vruai
pa spava li spava –
vidi mu se samo glava.

Ležia
ležia
ježia,

pa
da,
pa
da
snje
žia




Luko Paljetak
DUNJE MIRISAVE


Mirisale dunje
na granama.

Toliko su mirisale
da su nježne bube male
sve u nesvijest popadale.

Došla mama
s košarama.
-Odsad aete mirisati
u sobama.

I zbilja,
eim bi tko u sobu stao,
u nesvijest bi namah pao.

Na ormaru,
u tri reda poslagane,
broje dane.

Eime li su namirisane?


Vera Zemunia
A B E C E D A

A kvarij je zlatnoj ribici stan. Tu ona provodi dan.
B aka je drago biae koje pamti vea zaboravljene priee.
C ipele ae te mami tužiti svaki put kad aeš se s lokvama družiti.
E etkici za zube pohvalu uputi ako su ti zubi bijeli, a ne žuti.
A up ne diraj, ma gdje stajao. Samo ga gledaj, da bi dugo trajao.
D jetelina s eetiri lista zove me iz trave. Zbunjuje mrave.
DŽ emper je proživio svoj vijek junaeki. Sad služi maeki.
? ur?icu nemoj ubrati, vea je ostavi u šumi. Tu ona ljepoticu glumi.
E lektriena sijalica se onesvijestila kad sam je o domaaoj zadaai obavijestila.
F otoaparat zaustavlja vrijeme. Sigurno i bez treme.
G itara je izgubila dobar glas, svirajuai pjesme za nas.
H rastu puno sunca i kiše treba. Da naraste do neba.
I gla je vrijedno radila i nije se tužila. Lutka je novu odjeau zaslužila!
J edrilica bez vjetra tuguje; ona živi tek dok s morem druguje.
K ompjutor je obavijestio Juru: ima virus, ali nema temperaturu!
L ijeenik ti vraaa osmijeh na lice; vraaa ti zdravlje, piše ti isprienice.
LJ ubieica šumska problijedila u licu; ubrat ae je netko za razrednicu!
M iš se veoma uobrazio što se i on kompjutorskim virusom zarazio!
N arcis je kraj mora niknuo, mirisao i cvao; za koga, nije znao.
NJ ihaljka ujesen nostalgieno cvili; Gdje su moja djeca, gdje su moji mili?
O kvir slike pticu živcira. Vea bi bila vani da nema tog okvira.
P adobran plaši ptice; ima krila, ali gdje je toj ptici lice?!
R obot bi nam dobro došao, bez brige. Pisao bi zadaae, nosio knjige.
S uncobran je neobiano biae; koristi sunce za jelo i piae.
Š tednjaku su dojadili stanari; našao je mir u najbližoj bari.
T elevizor je gutae vremena i ljudi; ne daj se progutati! Ti jaei budi!
U eenici su se razmiljeli po travi, ne znaš jesu li djeca ili mravi.
V isibabama posveaujem poseban stih; proljeae volim i zbog njih.
Z ebri zavidim na slobodi i sreai. A ti sad misli što je pjesnik htio reai!
Ž eljeznica stalno nekud odlazi i dolazi; i tako joj život prolazi.

Nada Zidar Bogadi

BRLJIBANE, DOBAR DAN
Ptieica: Brljiban, Brljiban,
Brljibane, dobar dan!
Brljiban: Je l' to java, il' je san?
Dobra noa, dobar dan!
Ptieica: Zar ti brkaš noa i dan?
Brljiban: Brljam, brkam noa i dan,
pa me zovu Brljiban.
Dobra noa, dobar dan!
Ptieica: Zar ne vidiš da je dan?
Brljiban: Kako da znam da je dan?
Nije li to, možda, san?
Ptieica: Bila java, bio san,
ja ti želim dobar dan.
(Nada Horvat)
E BAŠ HOAU
NEMOJ U VODU.
NEMOJ U BLATO.
NEMOJ TO DIRATI
MAMINO ZLATO.
NEMOJ VIKATI.
NEMOJ SKAKATI.
NEMOJ TREATI.
NEMOJ PLAKATI.
TOG MI JE NEMOJ
VEA PUNA GLAVA.
NE DA MI MIRA
NI DOK SE SPAVA.
VJERUJTE NE ZNAM
VIŠE ŠTO AU,
PA STALNO GOVORIM:
E BAŠ HOAU.
Jadranka Euneia - Bandov
DANI KARNEVALA
Svatko jednom poželi
da bude ono što ne može biti.
Bar nakratko se u svakoj veljaei
možemo iza maske skriti.
Tada se i tužni vesele,
a ljudi neki u životinje obuku,
stare ljubavi se opet sretnu,
kratko zaborave svoju muku.
Za sve nedaae u životu
karneval se eesto okrivi.
A kada dani karnevala pro?u,
Svaki sa svojim licem živi.

Nedjeljka Lupis
DJECA RASTU
DJECA RASTU KAO TRAVE,
U GODINI ZA POL' GLAVE,
A PONEKI I ZA CIJELU,
I U GRADU I U SELU.
DJECA RASTU KAO PTICE,
BEZ KAVEZA I BEZ ŽICE,
K'O KITOVI, KAO RIBE,
BEZ BATINA I BEZ ŠIBE.
RASTU KAO ŠAŠ U VODI,
AL' NAJBOLJE U SLOBODI.

Mladen Bjažia

DJEEJA PRAVA
Mama mi kaže da stišam muziku,
tata mi kaže da ueim matematiku.
Sestra mi ne da mira,
i stalno me nešto dira.
Po cijeli dan slušam u kuai:
"Ivana uei! Ivana uei!"
A ja sam još dijete,
i ne znam zašto mi prijete.
Imam i ja svoja prava:
da legnem kad mi se spava,
da pjesme slušam i pišem,
da slobodno dišem.
Kada ae veliki shvatiti
da i mi djeca možemo patiti?
Bilo zbog ljubavi tužne,
bilo zbog ocjene ružne.
Svega mi je puna glava,
hoau i ja svoja prava!
Ivana Semov, 6.d.
"ZRNO" ožujak-lipanj 2000.
Easopis za obitelj, vrtia i školu.
DJECA SU DRUGA POLOVICA DUGE
Kad pojave se u igri
poslije kiše duge;
djeca su druga
polovica duge.

VELIK KAO DIJETE
Znaš li što au ja postati
kada odrastem,
za tvoju ljepotu, svijete ?
Ja kada odrastem
jako veliki,
ja au postati dijete.
Najljepše je kad odrasteš,
a ostaneš djeeji stvor,
pa svi misle da si velik
zato što si profesor.
Što si doktor od imena,
struenjak za rakete -
a ne znaju da si velik
zato što si dijete.
Možeš biti pilot, rudar...
slavni pisac knjiga -
djetetu je svaki pos'o
lagan kao igra.
Ma nosio ja u glavi
i sve fakultete,
kad odrastem jako velik,
ja au ostat¨ dijete.
(Iz djeeje igre "Veseli sat")

KAKO SE MOŽE ŠTEDJETI MAMA
Kad igraš se, igraš,
pa sam igraeke spremiš,
ti svoju mamu, zapravo, štediš.
Kad se sam poeešljaš,
sam umiješ lice,
ti štediš mamine jutarnje živce.
I kad za školu
sam spremaš stvari,
ti svoju mamu štediš ustvari.
Kad cipele i hlaee
euvaš od blata,
ti mami uštediš dva dobra sata.
Kad knjige i torbu
držiš u redu,
ti mami uštediš plaau jednu.
Jedino za mamu
ljubav ne štedi,
jer ljubav davati
jedino vrijedi.

ZABREG IZ ZABREGA
Kad je Zagreb bio beba,
nije znao reai Zagreb,
gukao je iza brega:
Zabreg, Zabreg, Zabreg, Zabreg!
A sad kad je Zagreb Zagreb,
kad vea viri iza brega,
za bregom sva djeca vieu:
- Zabreg, Zabreg iz Zabrega! -
A Zagreb s brega
gre na breg,
za bregom Zagreb,
za Zagrebom breg.
ENES KIŠEVIA
"DJECA SU DRUGA POLOVICA DUGE" (Knjiga poezije)
Gradska knjižnica "Juraj Šižgoria" Šibenik
Šibensko kazalište, Šibenik, 1999.
GLASOVIR
Kad mame glasoviru zube diraju, on se smije. Kažu: mame sviraju.
Kad tata glasoviru škaklja zube, glasovir se od radosti klimata. Kažu: isti Stravinski da je tata.
Kad moj brat glasovir dira, glasovir reži. Kažu: ostavi to, bježi!
Kad ga diram ja, glasovir jauee:
S jednim prstom - jednauee
Sa dva - dvauee
Sa tri - triuee
Sa eetiri - eetrnjauee
Sa pet - petrnjauee
Sa šest - šestrnjauee
Sa sedam - sedmnjauee
S osam - osmnjauee
S devet - devetnjauee.
A kad udarim s deset, glasovir se pjeni i oca mi psuje da cijela ulica euje.

Zvonimir Balog
GRGA EVARAK
Da upitaš bilo koga
u mom kraju,
Zelengaju:
- Tko sve radi naopaeke,
tko iz praeke ga?a maeke,
tko preskaee preko zida,
tko lastina gnijezda skida,
tko kokoši za rep vuee,
tko se s djecom stalno tuee,
spreman da u sva?i plane
ko ugarak?
Odgovor ae uvijek biti:
- Grga Evarak.
Al' da pitaš u mom kraju,
Zelengaju,
isto tako :
- Tko je cijele noai skako
da bolesnoj majci dade
aspirine, limunade,
i da pitaš isto tako
tko je jako, jako plako
zato što se Mila mala
po koljenu ogrebala
kad je pala
eak u jarak?
Odgovor ae uvijek biti
- Grga Evarak.
Što je takav?
Tko bi znao?
Eas je dobar,
eas je zao,
eas bi svakom srce dao,
a eas bi se s vukom klao,
mršav, tanak ko suharak
- Grga Evarak.
Ratko Zvrko
H A I K U
Krezuba maeka
grije se na zubatom
sijeeanjskom suncu.
U nebu vidim
nebo; u vodi vidim
vodu i nebo.
Djeca i cvijeae:
leptiri, bez razlike
slijeau na njih.
Haiku o domovinskom ratu
I dalje nosi
na le?ima svoj teret
ubijeni konj.
Nad zapaljenim
seocem zakašnjeli
kišni oblaci.
Na razorenom
zvoniku još i dalje
pogledam na sat.
U svakoj suzi
na licu zrcali se
eitavo selo.
Veliku mrlju
krvi snijegom pokriva
jesenji vjetar.
Bruje orgulje
višecijevni bacaei
smjerne molitve.
Luko Paljetak
("RADOST", ožujak 1998.)
MACA I DJECA
MALI PERO MAEKU TJERA
I VIEE JOJ - ŠIC!
A SEKA JOJ DAJE MLIJEKA
I ZOVE JE - MIC, MIC, MIC.

NESTAŠNI KAPUTIA
KAPUTIAU, KAPUTIAU
GDJE SI DOSAD BIO?
TREAO SAM PO PUTIAU
DUGME IZGUBIO.
KAPUTIAU, KAPUTIAU
GDJE SI SE VERAO?
PENJAO SE PO ZIDIAU
RUKAV PODERAO.
KAPUTIAU, KAPUTIAU
S KIM SI SE HRVAO?
OKLIZNUH SE NA MOSTIAU
NA ZEMLJU SAM PAO.
SKITANEIAU, MUSAVEIAU,
ŠTO SI MI JOŠ SKRIO?
JURICA ME DOHVATIO
PA ME ISPRAŠIO.
Marela Mimica
TINTILINIA br.7
Easopis za igru i ueenje

M A Š K A R I C E

U VELJAEI SA DVA LICA
ŠETA SVAKA MAŠKARICA.
BAŠ U DOBA MAŠKARA
SVAKA NA?E SVOGA PARA.
NA BALU KAD SVIRA STRAUSS
MAEKU BIRA MICKEY MOUSE.
BAŠ UPRAVO S LUDOG PIRA
MIŠI VUKU KOLUT SIRA.
A U SKUTU SRETNE LIJE
DEBELA SE KOKA SMIJE.
VUKA ZA REP VUEE OVCA
U DRUŠTVU LUKE LOVCA.
I DOK CVILE VIOLINE
PODIŽU SE KRINOLINE.
A UMJESTO SVOJE KOSE
GLAVE TU?E VLASI NOSE.
I DOK SE VESELE I SMIJU
PONOANE IH URE RAZOTKRIJU.

Marija ?anovia

Mira Jurela: Pjesme

ZASTAVA ZEMLJE MOJE
KAO KRV CRVENA
PRVA JE BOJA NJENA.
KAO LABUD ŠTO JEZEROM PLIVA
U SREDINI BIJELA SE SKRIVA.
KAO MORE ŠTO JOJ U NJEDRIMA SPAVA
NA KRAJU STOJI BOJA PLAVA.
TO TRI SU BOJE
ZASTAVE ZEMLJE MOJE.

OSTAVITE PROSTORA PTICI ZA LET
VELIKI LJUDI,
RIBA VAM SE EUDI!
RIBA U RIJECI PLIVA,
A NE VAŠA STARA CIPELA
IL' BOCA OD PIVA.
VELIKI LJUDI,
PTICA VAM SE EUDI!
ZRAKOPLOVI I PTICE LETE,
A NE KROZ PROZOR
NEEISTE SALVETE.
A SADA DJECA VELIKE LJUDE
SAVJETIMA NUDE:
OSTAVLJAJTE SMEAE U PAPIRNATE VREAE!
UEINITE LJEPŠI NAŠ SVIJET!
OSTAVITE PROSTORA PTICI ZA LET!

POLAZAK U ŠKOLU
DO SADA - LUTKA I JA,
OD SADA - DVA PLUS DVA.
DO DANAS - ŽIVOT BEZ BRIGA,
OD SUTRA - TORBA PUNA KNJIGA.
DO SADA - POTREI, PRESKOEI, POSKOEI,
OD SUTRA - " LIJEPO PIŠI, OTVORI OEI."
DO DANAS - MAMINO I TATINO ZLATO,
I SUTRA AU BITI,
I NE BRINEM SE ZA TO.

V R T I A
PONEKAD NE ŽELIM IAI U VRTIA
HOAU BITI DOMA I GLEDATI CRTIA.
A KATKAD, OPET, DOLAZIM SRETAN
ŠTO MOGU POKAZATI KAKO SAM SPRETAN.
TETU NE VOLIM KADA VIEE,
AL' JAKO JE VOLIM KAD PRIEA PRIEE.
NA KRAJU SE SJETIM, TAMO SU MARKO I ANA,
A ONDA BIH IŠAO SVAKOG DANA.

ZAGREB
ZAGREB JE ŠENOA, JELAEIA I KAEIA.
MIMARA I KATEDRALA,
LUTKA I MOJA LOPTA MALA.
ZAGREB JE TRAMVAJ BROJ PET, SEDAM I DEVET.
ZAGREB JE I MOJ KREVET.
ZAGREB JE U MAKSIMIRU DRVO,
I MOJI MAMA I TATA,
KAO ZADNJE I PRVO.

Mira Jurela
MORE
GALEB
LEBDEA SVRH MODRIH DUBINA,
OD ZORE, TIHO, POLAKO
U KRUG SE POMIAE TAKO
IZME?U DVIJU MODRINA.

NE EUJE S KITNIH PLANINA
ŠUŠTANJE PROCVALIH GRONJA,
S KOPNA NE OSJEAA VONJA
KADULJE I RUŽMARINA.
ON KRUŽI, MIRAN I SAM,
OMAMLJEN ŠUMOROM VALA,
MIRISOM ALGE I SOLI.

A KAD SE SMRKAVA DAN,
NOSI PUT NEZNANA ŽALA
KRIK NEUTJEŠIVE BOLI.

Vladimir Nazor

GALEBOVI SNOVI
Kad ih more u cik zore
na veseli ples pozove,
gdje skrivaju preko dana
galebovi svoje snove?
Nad pueinom žustro kruže,
sa suncem se bratski druže,
malo plove, ribu love;
zar trebaju za to snove?
Al' kada ih mjesec žuti,
u kasnije neke sate,
kao stražar sna pozove
na poeinak da se vrate,
da l' potraže stare snove,
il' prona?u neke nove,
pa sanjaju iz poeetka
svaki san u dva tri retka?
Ratko Zvrko

MASLINA U NOAI
Na krošnju masline
srebrnu suzu
mjesec je kapnuo.
Šuštavom lišau
treperavu tajnu
lahor je šapnuo.
Na posrebrene grane
mjeseeina prostire
bijele mreže.
Zlatni snovi zvijezda
na mrežama leže.
Tin Kolumbia

MORE
I GLEDAM MORE GDJE SE K MENI PENJE
I SLUŠAM MORE DOBRO JUTRO VELI
I ONO SLUŠA MENE JA MU ŠAPAEM
O DOBRO JUTRO MORE KAŽEM TIHO
PA OPET TIŠE PONOVIM MU POZDRAV
A MORE SLUŠA SLUŠA PA SE SMIJE
PA ŠUTI PA SE SMIJE PA SE PENJE
I GLEDAM MORE GLEDAM MORE ZLATO
I GLEDAM MORE GDJE SE K MENI PENJE
I DOBRO JUTRO KAŽEM MORE ZLATO
I DOBRO JUTRO MORE MORE KAŽE
I ZAGRLI ME MORE OKO VRATA
I MORE I JA I JA S MOREM ZLATOM
SJEDIMO SKUPA NA ŽALU VRH BRIJEGA
I SMIJEMO SE SMIJEMO SE MORU.
Josip Pupaeia

NA NOVU PLOVIDBU
Vedri se nebo! Sunce se ra?a.
Plovi iz luke jedna la?a.
Jedna što dugo stajaše u doku,
Sva izbijena, s ranama na boku.
More ko mati, vuee je na krilo.
Ljulja je, šapae: Ništa nije bilo.
Dobriša Cesaria

ZAVI?ALA SAM GALEBU
Bila sam zavidna galebu
što u letu
u tren može da prije?e mog vidokruga metu.
I što vea od rane zore
kada se vine u visine,
može razgledati ljepote mora
i tajne dubine.
No kada se sjetih
da galebu do ljepote nije,
vea tu jedino vreba
gdje se riba krije,
ja se nasmiješih i smjesta
osjeaaj zavisti u meni nesta.
Jer i domet dokle mi oko seže
svakog me dana svojom ljepotom
sve jaee uz drago more veže.
Zlata Kolaria – Kišur

TUŽNA SLIKA
U LUEICI
STAR,
NAPUŠTEN EAMAC.
JOŠ GA EUVAJU
SAMO
SIDRO,
LOKOT
I
LANAC...
Marinko Kovaeevia

MORSKA PJESMA
U morima miruju morski mudraci:
jastozi, zvijezde, školjke, prstaci,
uhati, klobuci, morske lepeze!
(one su lijepe kao princeze)
alge i meduze, rakovi pustinjaci,
koralji, ježinci, lignje i žarnjaci,
hobotnice, rebraši, puževi svih boja,
vodenbuhe, pauci, ribe eudnog kroja,
kitovi, kornjaee, konjici i krave,
divno morsko bilje, razne morske trave...
Silan je to narod kome nema kraja,
po izboru ljepote, raskoši i sjaja.
Suneana Škrinjaria

MALO POMALO
Jedan naš prijatelj hodao je u sumrak niz opustjelu meksieku plažu. Dok je tako hodao, poeeo je u daljini opažati drugog eovjeka. Kako mu se približavao, uoeio je da se domaai eovjek stalno saginje, nešto uzima i baca u more. Ponovno i ponovno vitlao je predmete u ocean.
Kad mu se naš prijatelj još više približio, vidio je da muškarac kupi zvjezdaee koje je more naplavilo na plažu te da ih, jednu po jednu, baca natrag u vodu.
Naš je prijatelj bio zbunjen. Prišao je muškarcu i rekao:
• Dobra veeer, prijatelju. Pitam se što to radite.
• Bacam ove zvjezdaee natrag u ocean.
Vidite, nastupila je oseka i sve su se nasukale na obali. Ako ih ne vratim u more, uginut ae zbog pomanjkanja kisika.
• Razumijem – odgovorio je moj prijatelj – no na ovoj plaži zacijelo ima na tisuae zvijezdaea. Ne možete nikako doai do svih njih. Jednostavno ih je previše.
I, zar ne shvaaate da se to vjerojatno doga?a na stotinama plaža uzduž i poprijeko cijele ove obale. Zar ne vidite da tu nema pomoai? –
Domaai se eovjek nasmiješio, sagnuo se, uzeo još jednu zvjezdaeu i dok ju je bacao natrag u more, odgovorio je:
• Za ovu ima.
Jack Canfield i Mark V. Hansen

P O Z D R A V
SVAKU VEEER
LJUDIMA OKO SEBE TREBA POŽELJETI
"LAKU NOA"
NE ZBOG OBIEAJA,
VEA ZBOG PRIJATELJSTVA.
PRIJATELJSTVO, UPAMTITE,
IMA VELIKU MOA.
SVAKO JUTRO
LJUDIMA OKO SEBE TREBA POŽELJETI
"DOBRO JUTRO",
U PODNE TREBA IM REAI
"DOBAR DAN",
NE ZBOG OBIEAJA.
IZ OBIEAJA NE VALJA PLJESKATI
NI DLANOM O DLAN.
SVAKOG DANA,
ZBOG PRIJATELJSTVA,
LJUDIMA TREBA POŽELJETI NEŠTO LIJEPO,
DAROVATI OSMIJEH,
CVIJEAE I BLAGE RIJEEI,
TREBA IM POMOAI
DA SE PRIBLIŽE SREAI.
MLADEN KUŠEC
PRAVO NA LJUBAV
...
RODITELJSKU LJUBAV
... Danas ...
Kad ovo svježe jutro
umiva nježne maglene ptice ...
Sjedim
nad površinom
- glatkom, s odsjajem bijelog zida
nad stolom domaaim.
Još opijena
rijekom snova.
Danas bi ...
Mama!
Za dorueak
malo, samo malo
- ljubavi -
ljubavi s bosiljkom tvoga osmijeha.

Sanja Stania, 8.d
("ZRNO", ožujak - lipanj 2000.)
Easopis za obitelj, vrtia i školu

P U Ž NA P U T O V A N J U
Odlueio jedan puž
da krene na put.
Rozima je strignuo
pa je sidro dignuo.
Kupio je kapu žutu,
stigao je u Kalkutu.
Kupio je novu lulu,
stigao u Honolulu.
Kupio je plavu pticu,
doputovao u Nicu.
Kupio je espadrile,
stigao je na Antile.
Kupio je žutu trubu,
stigao je tad na Kubu.
Kupio je vau – vau,
stigao na Krakatau.
Nosio je žutog pijetla
sve do Popokatepetla.
Kupio je žutu kravu,
stigao je tad na Javu.
Kupio je žutu patku,
stigao je na Kameatku.
Kupio je žuto jaje,
stigao je na Havaje.
Našao je novu kesu,
stigao je u Odesu.
Kupio je tumbaj-tombaj,
stigao je tad u Bombaj.
Stigao je i u Rio,
tu se malo odmorio.
Kupio je žuto jare,
stigao na Baleare.
Kupio je žutu kozu,
stigao je na Formozu.
Kupio je tingaj-tangaj
stigao je tad u Šangaj.
Kupio je tintung-tantung,
stigao je tad u Šantung.
Bio je i u Parizu,
Vidio je Mona Lizu,
napravio malu stanku –
stigao u Kazablanku.
Stigao je u Tokio,
umoran je vrlo bio.
Prodao je kapu žutu,
napustio je Kalkutu.
Prodao je plavu pticu,
napustio je i Nicu.
Prodao je i žutu trubu,
ostavio je i Kubu.
Ostavio žutog pijetla
ispod Popokatepetla.
Prodao je žutu kravu,
ostavio je i Javu.
Prodao je žuto jaje,
ostavio i Havaje,
napravio malu stanku –
napustio Kazablanku.
Odnio je bijelu patku,
pustio je na Kameatku.
Doputovao u Rio,
tu se malo odmorio.
Prodao je vau-vau,
Napustio Krakatau.
Skupio je nove pare,
napustio Baleare.
Vratio se kuai.
Poslao je bulu-bulu
znancima u Honolulu.
Poslao je cici-mici
prijateljima u Nici.
Poslao je dvije trube
prijateljima sa Kube.
Poslao je mjau-mjau
znancima na Krakatau.
Poslao je enci – menci
prijatelju u Firenci.
Poslao je prieu kratku
prijatelju na Kameatku.
Poslao je jednu metlu
na dar Popokatepetlu.
Poslao je dva bombona
prijatelju iz Londona.
Poslao je gombaj-gombaj
prijateljima u Bombaj.
Javio se svima
da je živ i zdrav.

Luko Paljetak
BAJKA O RIBARU I RIBICI
Živio na žalu sinjeg mora
Starac ribar sa staricom svojom;
U staroj su kolibi od gline
Proživjeli tri'es't i tri ljeta.
Starac mrežom lovio je ribu,
A starica prela svoju pre?u.
Jednom starac iza?e da lovi
Pa izvuko mrežu punu mulja.
Po drugi put bacio je mrežu,
izvukao samo morsku travu.
Po treai put bacio je mrežu,
A u mreži samo jedna riba,
Ali nije obiena, vea zlatna.
Zamolila starca zlatna riba
I ljudskim mu govorila glasom:
"Pusti mene u to sinje more,
Skupim au se otkupiti darom:
Što zaželiš, to au ti i dati."
Zaeudi se i prepade starac,
Tri'es't i tri ribari vea ljeta,
A još ne eu da govori riba,
Pa u more pusti ribu zlatnu,
Umiljato njojzi progovara:
"Zbogom pošla, ribo moja zlatna,
Ne treba mi tvojega otkupa,
Vea ti po?i u to sinje more
Pa ti šetaj kud je tebi drago."
Vratio se starac svojoj baki
Pa joj priea o velikom eudu:
"Ja sam danas ulovio ribu,
Ne obienu ribu, nego zlatnu.
Ljudskim me je zamolila glasom
Da je pustim u to sinje more.
Skupocjeni nudila mi otkup:
Što zaželim, to ae mi i dati.
Ja ne htjedoh otkupa da uzmem,
Vea je pustih u to sinje more."
A baka se okomi na starca:
"Prostaeino jedna i budalo!
Što ne uze otkupa od ribe?
Da si od nje bar korito uzo;
Ono naše posve se raspalo."
Uputi se starac moru sinjem
(Vidi: more lako poigrava),
Stao zlatnu dozivati ribu.
Doplivala riba pa ga pita:
"Što bi htio,reci meni staree?"
Pokloni se starac pa joj kaže:
"Smiluj mi se, milostiva ribo,
Navalila na me moja stara,
Ne da meni, sijedom starcu, mira.
Novo, veli, treba joj korito;
Ono naše posve se raspalo."
A zlatna mu riba odgovara:
"Ne jadikuj, nego po?i s mirom,
Novo aete imati korito."
Vratio se starac svojoj baki;
Stoji baba pred novim koritom
Pa još gore poee grdit starca:
"Prostaeino jedna i budalo!
Izmolila, budala, korito!
Vea se vrati, budalino stara,
Pa ti kuau od ribe izmoli."
Uputi se starac moru sinjem
(A muti se ono sinje more),
Stao zlatnu dozivati ribu,
Doplivala riba pa ga pita:
"Što bi htio, reci meni, staree?"
Pokloni se starac pa joj kaže:
"Smiluj mi se, milostiva ribo,
Još me gore grdi moja baka.
Ne da meni, sijedom starcu, mira
Kuau traži svadljivica stara."
A zlatna mu riba odgovara:
"Ne jadikuj, nego po?i s mirom,
Bit ae tako: imat aete kuau."
Pošo starac kolibici svojoj,
A kolibi nigdje više traga.
Pred njim kuaa sa gostinjskom sobom
A na kuai dimnjak od opeka
I hrastova od dasaka vrata.
Pod prozorom starica mu sjedi,
Na sva usta grdi baba starca:
"Gle budale, prostaeine glupe!
Izmolila prostaeina kuau!
Vrati se i ribi se pokloni.
Neau da sam obiena seljanka,
Želim biti moana vlastelinka!"
Uputi se starac moru sinjem
(A burka se ono sinje more),
Stao zlatnu dozivati ribu.
Doplivala riba pa ga pita:
"Što bi htio, reci meni, staree?"
Pokloni se starac pa joj kaže:
"Smiluj mi se, milostiva ribo,
Još se više pomamila stara,
Ne da meni, sijedom starcu, mira.
Neae više da bude seljanka,
Želi biti moana vlastelinka."
A zlatna mu riba odgovara,
"Ne jadikuj, nego po?i s mirom."
Vratio se starac svojoj baki
A što vidi? - Pred njim visok dvorac.
Na doksatu stoji mu starica
U bundici od samura skupa.
Na glavi joj peea zlatotkana,
Oko vrata težak niz bisera,
Na rukama zlaaano prstenje,
Na nogama crvene eizmice.
Oko nje se užurbale sluge,
A ona ih nemilice tuee,
Koga tuee, kog za kiku vuee.
Starac baki rijee upravio:
"Zdravo da si, gospo vlastelinko,
Je l' ti sada zadovoljna duša?"
Ali baba povika na starca,
Pošalje ga da u staji služi.
Pro?e jedna nedjelja i dvije,
A još više pomami se stara.
Opet šalje k ribi svoga starca:
"Po?i k ribi pa joj se pokloni,
Neau da sam moana vlastelinka,
Želim biti svijetla carica."
Strah spopade starca, pa je moli:
"Zar si ludih najela se gljiva?
Nit hodati znadeš, nit govorit,
Bit aeš ruglo eitavome carstvu."
Planu gnjevom svadljivica stara,
Po obrazu udarila muža:
"Ti aeš, je li, seljaeino jedna,
Sva?ati se s moanom vlastelinkom?
Ne rekoh li lijepo, po?i k moru,
Ako neaeš, na silu aeš poai."
Uputi se starac moru sinjem
(Pocrnjelo ono sinje more),
Stao zlatnu dozivati ribu.
Doplivala riba pa ga pita:
"Što bi htio, reci meni, staree?"
Pokloni se starac pa joj kaže:
"Smiluj mi se, milostiva ribo,
Posve mi je poludjela stara;
Neae više da je vlastelinka,
Želi biti svijetla carica."
A zlatna mu riba odgovara:
"Ne jdikuj, nego po?i s mirom.
Dobro! Bit ae svijetla carica."
Vratio se starac svojoj baki,
A pred njime stoje carski dvori.
U njima se koeoperi stara,
Sjedi ona, carica, za stolom;
Boljari je služe i plemiai,
Prekomorska nalijevaju vina.
Sjedi ona, meden kolae gricka,
A oko nje stoji stroga straža,
Na pleaima sjekirice drži.
Gleda starac, strah ga obuzeo,
Pa se baca pred noge starici:
"Zdravo da si, svijetla carice,
Bit ae da si sada zadovoljna."
Ali ona i ne gleda starca,
Vea znak dade da ga protjeraju.
Streali se sluge i boljari
Pa guraju iz odaje starca.
Dotreali k vratima stražari,
Samo što ne posjekoše starca.
Ispred dvora narod mu se smije:
"Pravo ti je, budalino stara,
To nek, ludo, pouka ti bude:
Zašto sjedaš u saone tu?e?"
Pro?e jedna nedjelja i dvije,
A još više pomahnita stara.
Šalje ona dvorjane po muža.
Našli oni i doveli starca,
A starica ovako ae starcu:
"Po?i k moru, ribi se pokloni,
Neau da sam svijetla carica,
Želim biti vladarica mora,
Pa da živim u najveaem moru,
A ribica zlatna da mi služi,
Da je šaljem kud mi se prohtije!"
Ništa starac ne smije da kaže,
Ne smije se jadan da protivi,
Ka sinjemu uputi se moru,
A na moru olujina vlada.
Podižu se i propinju vali,
Valjaju se i sve rikom rieu.
Poee zlatnu dozivati ribu.
Doplivala riba pa ga pita:
"Što bi htio, reci meni, staree?"
Pokloni se starac pa joj kaže:
"Smiluj mi se, milostiva ribo,
Što da radim sa prokletom babom?
Neae više carica da bude,
Želi biti vladarica mora,
Pa da živi u najveaem moru,
A ti, zlatna ribo, da joj služiš,
Da te šalje kud joj se prohtije."
Ništa na to ne reee mu riba,
Samo repom udari po vodi
I zaroni u dubinu mora.
Dugo starac odgovor je eek'o,
Al' ga jadan doeekao nije,
Pa se svojoj povratio baki.
Al' što vidi? - Pred njim kolibica,
Njoj na pragu starica mu sjedi,
A pred njome prepuklo korito.
MALA RUGALICA
(Posveaeno mojoj Marini)

Oei krase tvoje lice
kao prve ljubieice,
kao prvi bijeli snijeg
kad se spuštaš niz naš brijeg.

Ti si moja mala ptica,
ti si mala rugalica,
sve je prošlo k' o u snu,
ti si ovdje, još si tu.

Sanjam kosu, usne, lice,
jedne male rugalice,
odrasla si, sad sam sama,
bit au uvijek tvoja mama.

Kad si tužna, kad si sretna,
osmijehom ti sreau šaljem,
svaka mama tako treba
voljet dijete sve do neba.

Sanjam kosu, usne, lice,
jedne male rugalice,
odrasla si, sad sam sama,
bit au uvijek tvoja mama.

Kad ti kažem da te pazim
ja te strepnjom svojom mazim,
ti si moja mala ptica,
ti si mala rugalica.
MORE ... MORE MOJE PLAVO

Nakon dugih putovanja,
nakon lijepih, djeejih sanja,
ti aeš opet k meni doai
da mi spustiš san na oei.

More ... more moje plavo ...

Nakon igre lijepe, duge,
nakon svake djeeje tuge,
ti aeš pjesmom svojom znati
lijepe priee meni tkati.

More ... more moje plavo ...

More ... more moje plavo,
svako jutro ja ti kažem "Zdravo",
a ti meni svaku veeer
sklapaš oei dok
valovima priea teee ...


ŠKOLJKA

Što rade školjke
dok se more ljulja,
je li more mama
što ih noau euva?

Je li školjka spava
dok se more valja
valovima bijelim
od žala do žala?

Svaka školjka ima srce,
jedan mali biser ima,
ona srce svoje euva
nek' ne ode kad je plima.

SUZA SREAE

Kada po?e
topla, slana,
niz obraze
djeeje, meke,
suza krene
bez prepreke,
poput neke
brze rijeke.
Sklopi oei,
lakše ti je
suzu pustit
neka teee,
nije kriva
suza sreae
što zbog
smijeha
na put
kreae.

KOMADIA PLAVOG NEBA

Dijete je ko cvjetia
nježan i mirisan
na livadi što raste,
umivat se želi rosom,
poletjeti poput laste.
Samo komadia ljubavi
svome djetetu kad' date
vi mu pomažete
u svom domu
neka ljepše cvate.
Djeca su kao banka
što najbolje kredite daje,
sva ljubav koju im darujete
u njima vjeeno tinja i traje.
Budite uz njih
zbog svega lošeg
kroz život što ih vreba
jer njima vaša ljubav treba
i samo komadia plavog neba.

PLAVA SKITNICA

Nekada, davno,
prije tisuau ljeta,
moru je bilo dosadno,
zato je krenulo
na put oko svijeta.
Vrlo brzo se umorilo,
u jednoj dolini je zaspalo
a ujutro, kada se probudilo,
na prvi pogled u Dalmaciju se
beznadno zaljubilo.
Znalo je more
to kraj je puta,
ono je postalo
dio Hrvatskog skuta,
to plavo žito
u valovima što se njiše
od tada zauvijek
u Hrvatskim njedrima diše.

KOLIJEVKA

U kolijevci se
lijepe stvari
doga?aju,
u njoj spavaju
djeca što se ra?aju.
Kolijevke su male
i malo veae,
u sjeaanjima mama
zrno su sreae.
Ali, postoji jedna
za sve nas kolijevka
neobieno vrijedna,
ona u kojoj je
naša domovina snivala,
u kojoj se dugo ...
dugo skrivala.
Svi smo je euvali
u dane rata,
svi smo joj bili
i mama i tata.
Danas dok prve
korake pravi
pazimo je
dok se
ne uspravi.
Euvajmo je
neka odraste,
neka ojaea,
neka bude
najljepša kolijevka
bez djeejeg plaea.

TELEGRAFSKE BASNE

ZEEJA LOGIKA
- IMAM OKLOP - KORNJAEA SE HVALI
- A JA BODLJE! - JEŽ AE NATO MALI.
ZEC AE HRABRI: - U MOM SELU DRŽE
KAŽU DA JE BOLJE, KAD SU NOGE - BRŽE...
MAGAREAA POSLA
MAGARAC SE UPUTIO VLASTI.
TUŽI ZECA ZBOG UVREDE EASTI:
- SLAVNI SUDE, ZEC MI UGLED RUŠI
TVRDEA SVUD DA IMAM - DUGE UŠI.
IMA DANA
POSLAO SAM PO KURIRU ZECU
MLADOM JARCU PJESMICU ZA DJECU.
- BAŠ TI HVALA! - PORUEI MI JARAC -
EITAT AU IH KADA BUDEM STARAC.
ZEEJA ŠKOLA
O VUKU SRED ŠUME NEKE
ZEEIAIMA ZBORI ZEKA,
AL' NE ZNAJU JADNI ZEKE
U ZASJEDI VUK DA EEKA.
NEPOPRAVLJIV
EITA JAGNJE EZOPOVE BASNE,
PA SE DIVI: MUDRE SU I KRASNE.
TEK JEDNO JE PRI TOM GRDNA MUKA,
ŠTO NE MOGU DA POPRAVE - VUKA...
MILO ZA DRAGO
VUK SE JEDAN SMIJAO PSETANCU
ŠTO JE DANJU VEZANO NA LANCU,
A PSETANCE SMIJATI SE STADE,
KAD VUK NOAU U STUPICU PADE...
VUEJE POKAJANJE
- EZOPA MI! - VUK PASTIRU REEE -
- ZBOG JARETA TVOG ME SAVJEST PEEE! -
A NA OVE "POKAJNIEKE" RIJEEI
PASTIR VUKA TOLJAGOM IZLIJEEI...
TUŽNO PRIMIRJE
VIDJEH KAKO JAGNJE VUKU
POMIRLJIVO PRUŽA RUKU.
TAJ MI SLUEAJ STVORI POVOD
DA ZAMISLIM - SKORI SPROVOD.
KOZA KO KOZA
PITAO SAM JEDNU STARU KOZU
DA LI VOLI PJESMU ILI PROZU ?
A KOZA SE CRNIM PAPKOM KRSTI:
- JA TI VOLIM ONO, ŠTO SE BRSTI!
NIŽI RAZLOZI
DVA SE JARCA SUSRELA NA BRVI,
PA SVIJET GLEDA: KOJI AE PRIJEAI PRVI ?
ALI JARCI JOŠ NA BRVNU STOJE,
JER SE OBA - HLADNE VODE BOJE...
MAJMUN I NAOEARI
SLAB NA VIDU, JEDAN MAJMUN STARI
KUPIO JE NOVE NAOEARI,
PA SE HVALI: - SA STAKLIMA OVIM
MNOGO LAKŠE SADA - BUHE LOVIM...
VIŠI RAZLOZI
ZAŠTO KRADEŠ TU?E VOAE ? -
PITA MAJMUN SINA.
- OPROSTI MI, DRAGI OEE,
NEMAM - VITAMINA...
PRIEA IZ DAVNINE
USRED NAŠEG MALOG, PTIEJEG SREZA
POSTAVILI GAVRANA ZA KNEZA...
- A ŠTO KOS I SLAVUJ VELE NA TO ?
- ONI VELE: "ŠUTJETI JE - ZLATO!"
NA BUNJIŠTU
GIZDAV PIJETAO OSTRUGAMA STRUŽE.
PITA VRAPCA: - KAKO PJEVAM, DRUŽE?
- DIVNO PJEVAŠ, VELIM TI PO DUŠI -
- REEE VRABAC - PA ZAEEPI UŠI...
SUDBINA CAREVA
TUŽIO SE STARI LAV:
- ZVIJERI MOJE, NISAM ZDRAV!
A NA OVE RIJEEI LAVLJE
PRIREDILE ZVIJERI SLAVLJE...
GORKA SUDBINA
LAV SE TUŽI NA SVOJ JAD,
ŠTO NE MOŽE OSTAT MLAD.
JER KAD JEDNOM BUDE STARAC,
ZA REP AE GA VUAI - JARAC...
KOME ZVONI
MIŠEVI SU SPLELI TANKE KONCE
PA SVEZALI MAEKU O REP ZVONCE,
AL MAEAK RAZMRSIO KONCE,
PA SAD NJIMA ZVONI - SMRTNO ZVONCE.
STARA ŠKOLA
VAŠ SAM SLUGA - ŠAPAE LISAC LAVU
I PONIZNO PRED NJIM SPUŠTA GLAVU,
A KAD ZECA SUSRETNE KRAJ BRAZDE,
VIEE: - SKIDAJ ŠEŠIR ISPRED - GAZDE!
KOKOŠJA PAMET
EEPRKALA JEDNA KOKA ŽUTA
I PRONAŠLA BISER POKRAJ PUTA.
- ŠTO AEŠ S NJIME? - PIJETAO PITA.
- PRODAT AU GA ZA TRI ZRNA ŽITA
ZAŠTO ŽURE
ZEC SPAZIO IZDALEKA
MOTORISTE KAKO ŽURE,
PA POMISLI JADNI ZEKA:
SIGURNO IH LOVCI JURE.
NESHVAAENA POŽRTVOVNOST
NA SELJAKA CRN SE KUDROV TUŽI:
- NE ZNAM ŠTO ME ZBOG LIJENOSTI RUŽI,
A JA, JADAN, SVE OD SEBE DAJEM -
CIJELE NOAI DOK NA MJESEC LAJEM!
GUSTAV KRKLEC
U GRADU EIRI-BIRI
U gradu Eiri-Biri
živio je Eiri-Bu,
u zemlji Eiri-Bi.
Imao je tri sina:
jednoga Tandara,
drugoga Mandara,
treaega Broa.
Imao je tri kaeri:
jednu Kiki,
drugu Riki,
treau Ki.
U gradu Lili-Hip
živio En-Ten-Tin,
u zemlji Tra-La-Lu.
Imao je tri sina:
jednoga Trala,
drugoga Lala,
treaega La.
Imao je tri kaeri:
jednu Šam,
drugu Šni,
treau Tu.
Odlueio Eiri-Bu
da oženi sva tri sina
sa tri kaeri En-Ten-Tina,
Tandaru za Šam,
Mandaru za Šni,
a Broaa za Tu.
Odlueio En-Ten-Tin
da za ženu svaki sin
uzme kaeri Eiri-Bua,
Trala - Kiki,
Lala - Riki,
a La - Ki.
I tako se zbilo,
i tako je bilo.
Sad u zemlji Eiri-Bi
živi Trala s Kiki,
živi Lala s Riki.
Sad u zemlji Trala-Lu
živi Tandara sa Šam,
živi Mandara sa Šni.
Eiri-Bu i En-Ten-Tin
zadovoljno tuku klin,
zadovoljno puše lule
svaki navrh svoje kule.
Što je bilo s Broa i Tu?
Što je bilo s La i Ki?
Oni su u drugi grad
Eiri-Bu-Eiri-Bad
otišli u zemlju Kli.
Lijepo im je tamo,
imaju i Gic,
imaju i Mic,
imaju i Iš,
imaju i Mu,
imaju i Be,
imaju i Ble,
imaju i A,
imaju i Cic,
imaju i Šiš,
imaju i Ga,
imaju i Ko-Ko-Da.
LUKO PALJETAK

Napomena :
Ovu je pjesmu STROGO ZABRANJENO ueiti napamet.
Dopušteno je samo glasno joj se smijati
ŠTO SE PRAVI OD VINA
Od VINA se pravi djedoVINA
domoVINA, jugoVINA,
ivoVINA, MoslaVINA,
PodraVINA, LepaVINA,
siroVINA, osoVINA,
poloVINA, rušeVINA,
piloVINA, paljeVINA,
koVINA, miroVINA,
mahoVINA, cedroVINA,
ušte?eVINA, svetkoVINA,
slaVINA, padaVINA,
a najeešae se pravi od VINA
žiVINA
volovi, jarci i magarci.
Zvonimir Balog
V I S I P R A B A B A
I ovog pretproljetja
u šumarku
na proplanku
cvate visibaba
u inju se srebreai i slani*;
tu je visiprababa cvala lani,
tu je visišukunbaba cvala preklani,
tu je visiprapra . . . i tako unatrag
u vjetrovito vrijeme babinih huka
mogo bi se zbrojit buket cvjetibaba
za Ali-babu i eetrdeset mu hajduka . . .

C V J E T I B A B E
Na
vrh
gore
TRESIBABE
zazvonile prve visibabe
!
Usred
BABINE GREDE
tako?er cvjetna prinova –
bijeli se sestrica ?ur?evaka i krinova
!

Pokraj
Dubrovnika
na BABINU KUKU
visibaba staraeku podmladila ruku
!

V I S I D J E D
Da joj je zvoneia bar malo mrk,
da joj je bar obrijan jeemoklasov brk,
da joj netko iz klipokukuruzne brade
prameneia najmekši i uvojak ukrade,
da joj se u lulicu pretvori tuekova mjed:
VISIBABA BI BILA VISIDJED!

V I S I - U N U E I A I

Isplazila visibaba peludnog tueka klatno –
to cvjetni je usklienik kojim proljeau kliee,
svi potonji cvjetovi njeni su visi – unueiai,
zvonolikim krunicama na babu ro?enu sliee:
zvonasto otvoreni pupovi,
kreazi latieasti i aupovi,
zdjelice medne i loneiai,
vreevi šarni i zvoneiai –
dignut ae uvis eašicu laku
da procvali visi – unueiai
popiju gutljaj majske rose
za ocvalu martovsku visi – baku !

Iz knjige: Visiprababa i Djed Maslaeak
Tekst: Salih Isaac

Izdavae: '' Školska knjiga ''
Zagreb, 1987.

VOLJETI JE LAKO


ODRASLI KAŽU "LJUBAV JE TEŠKA",
JA IM KAŽEM "TO JE GREŠKA".
UVIJEK AU MISLITI DA NIJE TAKO.
JER JA VOLIM VRLO LAKO:
KOKU ŠTO JAJE DAJE,
PSIAA ŠTO GLASNO LAJE.
CVIJET U TRAVI,
ZVRK NA JEDNOJ GLAVI.
BAKU SA ŠTAPOM,
DJEDA S KAPOM.
ETO TAKO,
VOLJETI JE LAKO.
MIRA JURELA
_________________
Tino 01.07.2001.g.
Luka 14.09.2004.g.


USPAVANKE


Uspavanka

Tiha pjesmo, išarana
paunovim sjajnim krilom,
paueinom izatkana,
opsivena žutom svilom,
tiša nego voda plava,
uspavaj mi malog mrava!

On je danas, pjesmo vita,
kotrljao zrnce žita.

Mala pjesmo, ispunjena
slavujevim toplim dahom,
na usnama zatvorena,
obasuta cvjetnim prahom,
zažubori poput vrela,
nek´ umorna zaspi peela.

Ona je sred cvjetne paše
sakupljala med u eaše.

Laka pjesmo , uhvaaena
na plamenu plavog svoda,
traekom sunca pozlaaena,
od srninnog meka hoda,
kao dašak vjetra laka,
uspavaj mi mog djeeaka.

On je danas, kao lane,
pretreao tri poljane.


Uspavanka

Buji, paji, eedo materino,
uspavaj se u šimšir-bešici.
Besa ti je na moru kovana,
kovale je do tri kujun?ije.
Jedan kuje, drugi pozlaauje,
treai meae od zlata jabuku.
San u besu, a nesan pod besu,
Nesanka ti voda odnijela.








Uspavanka

Spavaj, spavaj dušo mila
ti si danas vrijedna bila,
spavaj, spavaj luee moje
umorne su oei tvoje.
Trebalo je cvjeae brati
malu macu okupati
zeki trave naeupati
i kokama hrane dati.

Spavaj, spavaj dušo mila
ti si danas vrijedna bila,
spavaj, spavaj luee moje
umorne su ruke tvoje.



Tiha, tiha pjesma
(G.Vitez)
Tiho kos u grmu spava,
A još tiše raste trava.
Tiho tamni bor šumori,
A još tiše trešnja zori.
Tih je zeko ispod granja
A još tiše bilje sanja.
Raznobojne snove sniva
Cvijeae, šuma, polja, njiva.
Svud su snovi razasuti:
Jaglac sanja san svoj žuti,
Modro sanja šumarica,
Ljubieasto ljubieica,
Nebo plavo-potoenica,
Bijelu iskru tratineica,
A duboko sanja noa
Ti još dublje...Laku noa!





Uspavanka do 9
(G.Vitez)
Jedan, dva- mjesec na dnu rijeke sja.
Tri, eetri-zaspali su svi leptiri.
Pet, šest-zec donio važnu vijest
Sedam, osam-nek se svlaei ko je pospan.
Devet-hej pospanci svi u krevet.
Devet-zvijezda crvenkastih,
Devet-zvijezda zelenkastih,
Devet zvijezda bjelieastih,
Devet zvijezda ljubieastih.
Samo jedna plava,
Al i njoj se spava.
Klonula joj glava.
Na plav jastuk neba,
Jer-spavati treba.

Jedne noai
Kad su vea sva djeca snivala...
Kad je vea svaka klupa poeivala....
Kad su mjesec sakrili oblaci...
I kad su u parku ušutjeli koraci....
Na jednu ljuljaeku vjetar skoei...
I na njoj se ljuljao cijele noai...
Uspavanka
Nina – nana, nina-nana
Savija se nježna grana,
Pod njom mali zeko spava,
Osuta mu snijegom glava.
Sniva sunce i leptire,
Zelen pašnjak i pastire.
Nina nana, nina-nana,
Naš ae sinak jednog dana
Poigrat se sa leptirom,
Milovat ga polagacko,
Da ne slomi nježno krilo...
Spavaj,spavaj
Eedo milo.
Nina –nana, nina-nana
Ispod bijelih snježnih grana
Spava zeeia u šumarku.
Sitan snježak
Nad njim snježi
Dok moj sinak
U sumraku na perini mekoj leži
I u toploj svojoj zipki
Svu noa sniva
Snježak sipki...
Nina-nana,nina-nana...


LAKU NOA

Laku noa, vam svu noa
Sada snovi ae doa
I lagani san jer
Nestat ae dan
Laku noa snivaj sne
Slušaj pjesmice te
Snivaj san,
Laku noa,
sada sanje ae doa

Snivaj spavaj, daj spi
Dok majka ti bdi
Euj ptieice poj
Ti djeeaae moj

Laku noa snivaj sne
Slušaj pjesmice te
Snivaj san laku noa
Sada sanje ae doa.
_________________
Tino 01.07.2001.g.
Luka 14.09.2004.g.



BR, BR BROJALICA
Stoja, trica,
brojna lica
pa nastane
brojalica!

Sto mornara
svi sa Hvara,
brojalica
tu se stvara!

Zumba, zumba,
a bez gumba,
tu se pleše
samba, rumba!

Eci, peci
i pereci!
Mjesto peci
reci leci!

Što, ea, kaj,
djeco, baj,
brojalici
tu je kraj!

Pajo Kanižaj

BROJALICE:

-En ten ti ni
sava raka ti ni
sava raka tika taka
bija baja buf.

-jedna vrana gakala
i po polju skakala
u to dode crni kos i
odgrize vrani nos

-iso medo u ducan
nije reko dobar dan
vec je reko dobro vece
pokloni se pa utece.

-eci peci pec
ti si mali zec
a ja mala vjeverica
eci peci pec

-iš, is, is ja sam mali mis
ti si moja mica maca,
bjez u rupu ja sam mis.

-berem berem grozde
dok cuvar ne dode
a kad cuvar dode
obrano je grozde.

-je-dan dva
tri ce-tri pet
sko-ci mac-ka na kre-vet
da u-lo-vi mi-su rep
oj mi-so mi-so
ko bi te-be si-so
si-sa-la bi se-ka
za ca-si-cu mlj-eka

-do re mi fa
so la ti
je-du mi se
ke-ste-ni
i pe-ce-ni vrap-ci
i ku-va-ni zap-ci
i kom-pot od bu-va
i sla-tko od mu-va.

-zum zum zum zum
bumbari se sastali
pa na pcele napali
kakav je to red sto ne date med
zum zum zum zum zum

-sje-la ba-ba u ba-lon
da se vo-zi u Lon-don
u Lon-do-nu ku-pi gris
da se vo-zi u Pa-riz
u Pa-ri-zu ku-pi mac-ku
da se vo-zi u Nje-ma-cku
u Nje-mac-koj ku-pi slo-na
da se vra-ti do Lon-do-na.

-pajo patak
dobio zadatak
da poljubi patku u guzicu slatku.

-Grlicica grci
Petar konja trci
Daj mi Petre palicu
Da uhvatim grlicu.
_________________
Tino 01.07.2001.g.
Luka 14.09.2004.g.

Zeko u kavani
Sjedi zeko u kavani
i novine eita
bolje da je tu, u toplom,
nego da se skita.

Traži zeko, svuda traži,
ne piše li nešto
o zeki i zeeiaima,
kako skaeu vješto.

Svu je štampu pregledao
dvaput ispoeetka,
o zeeijem divnom svijetu
nigdje niti retka.

Rasr?eno zovne: "PLATITIII !!!"
Na kelnera planu:
"Više nikad neau svratit
u ovu kavanu!"

Ratko Zvrko
Zec i vjeverica
Vjeverici kusat zeko
neki dana pod bukvom reko:
- Da je meni takav rep,
ko sunce bih bio lijep!

Vjeverica ko u šali
zecu veli: - Ne budali!
Za poso se brini svoj,
a ne diraj repia moj.

Svak ponešto lijepo ima,
Eim prednjaei pred drugima.
Duge uši tvoj su dar,
a rep dugi - moja stvar!

Ratko Zvrko
Nogomet u bari
U bari je odigrana
nogometna utakmica
igrali su žapci protiv
komaraca i mušica.

Igrao se novi sistem
pucalo se preko krila
i cijela je utakmica
u burnome tempu bila.

Ali kad je igra bila
na vrhuncu sportskog žara,
i komarci kad su došli
u napadu do vratara,
žabac-bek, u silnu strahu
da gol neki ne bi pao
protivniekog centarfora
jednostavno -- progutao.
Ratko Zvrko
Kad su laste odlazile
Kad su laste odlazile
potoeiau dah je stao,
jorgovan je suzom žutom
za lastama zaplakao.

Nad šumom se magle vile,
na cesti je vjetar meo;
zec od tuge cijelog dana
nije ništa, ništa jeo.

Gavranu se od žalosti
(il' od zime) treslo krilo . . .
Kad su laste odlazile
sve je, sve je tužno bilo

Pjesmice
razni autori
Mali ptia
O kaži mala ptico
ti što tužno pjevaš to,
i oko gnijezda žalosno
ti letiš naoko...

Da znaš milo djete ti
što tuga je i sram,
ukraden mi je mali ptia
stog mati plaee sad...

I gnijezdo je razoreno,
moj skromni mali dom.
Ja živjet više ne želim
u zlobnom svijetu tom!

Kad to euo djeeak
obuze ga tuga i sram,
on gnijezdo brzo popravi,
i ptica vrati sam!

Najtoplije oko
Sunce ima žuto oko -
visoko, visoko.

More ima plavo oko-
duboko, duboko.

Zemlja ima sme?e oko-
široko, široko.

Svako ima svoje oko-
široko, duboko...

Sa njim gleda,
s njim se smije.

Al´od svih je
NAJTOPLIJE :

Oko što ko vatra grije,
oko što se meni smije,
oko što se brine za me...
To je OKO MOJE MAME!

Obavezno
Prije i poslje jela
Treba ruke prati

Nemoj da te na to
Opominje mati

Jer prljavim rukama
Zagadi se jelo

Pa se bolest zatim
Prenese u tijelo

Medo Miško
Medo Miško zaspao
Lezi potrbuške
Sanja da je legao
Ispod jedne kruške

A sve kruške padaju
U zelenu travu
Samo medo ne može
Da podigne glavu


Štamparska greška
Trei zeko šumicom
i viee na glas:
- Hura! Lovci ne smiju
pucati na nas.

šetat aemo slobodno
po brijegu i polju
i birati glavice,
ljepšu, sla?u, bolju.

Novine su donijele
tu radosnu vijest.
Eno, dolje eitaju
i jela i brijest!

Iza bukve medo
pomalo se smješka:
- Sigurno je, zeko,
to štamparska greška.

Uspavanka
Spavaj, spavaj dušo mila
ti si danas vrijedna bila,
spavaj, spavaj luee moje
umorne su oei tvoje.

Trebalo je cvjeae brati
malu macu okupati
zeki trave naeupati
i kokama hrane dati.

Spavaj, spavaj dušo mila
ti si danas vrijedna bila,
spavaj, spavaj luee moje
umorne su ruke tvoje


U svijetu postoji jedno carstvo
U svijetu postoji jedno carstvo
u njemu caruje drugarstvo,
u njemu je sve lijepo
u njemu je sve nježno
u njemu se sve raduje..

Tamo su kuae od eokolade
prozori su od marmelade.
Tamo svako radi ono što hoae
tamo raste svako voae!!


Gustav Krklec
Lav
"Što želiš?" pitao sam lava.
"Ja?... pilule od kojih se spava!"

"Vaša želja, o slonice mila?"
"Da smršavim bar tristo kila!"

"A vi medo?"
"Da nestanu puške
i da rode u izobilju kruške!"

"Što želite?" pitam vuka tiše.
"Manje pasa, a ovaca više!"

"Vaša želja, o magaree sivi?"
"Da se slavuj mom njakanju divi!"

"A vi zeee?"
"Ja uz želje mnoge
ponajviše želim brze noge!"

Sve obi?oh tako prijatelje,
pa ih redom upitah za želje.
Pitah zvijeri, životinje, ptice,
Zebre, jarce, gnjurce, kukavice.
I, na kraju, do majmuna svratih,
Te se znancu starome obratih,
Skinuv kapu, rekoh: "Dobro veee,
Što želite moj majmune dieni?"
Namrštiv se, majmun odmah reee:
"Da mi ljudi budu manje slieni!"

Gustav Krklec
Telegrafske basne
Zeeja logika

- Imam oklop - kornjaea se hvali
- a ja bodlje! - Jež ae nato mali.
Zec ae hrabri: - U mom selu drže
kažu da je bolje, kad su noge - brže...


Magareaa posla

Magarac se uputio vlasti.
tuži zeca zbog uvrede easti:
- Slavni sude, zec mi ugled ruši
tvrdea svud da imam - duge uši.


Ima dana

Poslao sam po kuriru zecu
mladom jarcu pjesmicu za djecu.
- Baš ti hvala! - Poruei mi jarac -
eitat cu ih kada budem starac.


Zeeja škola

O vuku sred šume neke
zeeiaima zbori zeka,
al' ne znaju jadni zeke
u zasjedi vuk da eeka.


Nepopravljiv

Eita jagnje Ezopove basne,
pa se divi: Mudre su i krasne.
Tek jedno je pri tom grdna muka,
što ne mogu da poprave - vuka...


Milo za drago

Vuk se jedan smijao psetancu
što je danju vezano na lancu,
a psetance smijati se stade,
kad vuk noau u stupicu pade...


Vueje pokajanje

- Ezopa mi! - Vuk pastiru reee -
- Zbog jareta tvog me savjest peee! -
A na ove "pokajnieke" rijeei
pastir vuka toljagom izlijeei...


Tužno primirje

Vidjeh kako jagnje vuku
pomirljivo pruža ruku.
Taj mi slueaj stvori povod
da zamislim - skori sprovod

Gustav Krklec
Ludi dan
Pijetao mi jutros reee:
- Kume dragi, dobro veee!
- Je li ovo san il' java?
S miševima maeka spava.
Krezub jarac puši lulu,
siv magarac svira frulu,
za rep liju guska vuee,
šaran leti iznad kuae...
S punom torbom majmun stran
eestita mi - ludi dan!

Darova je puna torba:
od bunike u njoj eorba,
posoljene tu su šljive,
na roštilju lude gljive,
od trnjina šljivovica,
od kopriva gibanica,
od paprika med u zdjeli,
od kukolja hljebac bijeli ...
Rep podvinu majmun tad:
- Pij i jedi, bit aeš mlad !

Gledam jadan, što se zbiva:
sjekira u vodi pliva,
koza vijenac meae na se,
u pidžami zijeva prase,
potkovana žaba rza,
uz brijeg teee rijeka brza,
vjeverica pjesmu piše,
u maramu mjesec kiše ...
- Jao, ljudi, što je to ?
U rog ro?en duva vo !

Obratih se tad na pijetla:
- Obraza ti, rekoh, svijetla,
kakve li su ovo stvari ?
A meni ae kokot stari:
- Gle, u Mudroj Knjizi piše:
"Earolija nema više.
Tek istina jedna živa
u ovoj se knjizi skriva:
da još ima ludu ear
t r i d e s e t i f e b r u a r
za kog ne zna kalendar !"

Grigor Vitez
Neposlušne stvari
Uh, ma što je smojim earapama?
Jesi li ih gdje vidjela, mama?"

"Da, vidjela sam jednu bijelu vranu,
Gdje ih nazuva jutros na tavanu!"

"Oloveica mi je sinoa ovdje bila,
A sad je nema. Gdje se samo skrila?"

"Ah, da sjeaam se:
Maeak je svom pokojnom djedu
Pisao pismo.
A gdje ju je metnuo
to vidjeli nismo!"

"Šal sam ovdje negdje ostavio,
Reci, mama, gdje bi on sad bio?

"Jutros pro?oše dva šarena zeca
Kažu, treba im za put do Mjeseca!"


Grigor Vitez
Kako živi Antuntun
U desetom selu živi Antuntun.
U njega je malko neobiean um.

On posao svaki na svoj naein radi:
Jaja za leženje on u vrtu sadi.

Kad se jako smraei, on mrak grabi loncem.
Razlupano jaje on zašiva koncem.

Da l' je jelo slano, on to uhom sluša.
A ribu da pjeva naueiti kuša.

Na livadu tjera bicikl da pase.
Da mu miše lovi, on zatvori prase.

Guske sijenom hrani. Snijegom soli ovce.
A nasadi kvoeku da mu leže novce.

Kad kroz žito ide, on sjeda u eun.
Sasvim na svoj naein živi Antuntun.

Grigor Vitez
Tužna muha
Tužna muha jutros izjavila:

Joj, sva mi se eeljad udavila:
Jadan otac
Skoeio u ocat,
Skliznuo djeda
U lonac pun meda,
Jadnu seku
Na?oše u mlijeku,
Dva mi brata
Udavi salata,
Jednu strinu
Izgubih u vinu,
A dva strica
Ubi šljivovica...

Slomila je tuga jadnu muhu
Te i ona skoeila u juhu.

Grigor Vitez
Dohvati mi tata mjesec
Dohvati mi, tata, mjesec,
Da kraj mene malo sja!
Dohvati mi, tata, mjesec,
Da ga rukom taknem ja!

- Mjesec mora gore sjati,
Ne smije se on skidati.
On mora kod zvijezda biti,
Put zvijezdama svijetliti,
Da zvijezdice kuai znaju,
Kad se nebom naigraju.
I na zemlju mora sjati,
Da zec vidi veeerati,
Da jež vidi putovati,
Da miš vidi trekarati,
Da bi ptice mogle spati,
I da tebi, moje dijete,
Mjesec lagan san isplete
Od srebrnih niti
Pa da snivaš i ti

Grigor Vitez
Kako rastu djeca
Kako rastu djeca?
Kao vrbe iz vode, kao u livadi trava,
Djeca rastu iz nogavica i rukava.

Kako tree djeca?
Kao kozliai, kao leptiri, kao brza voda,
Dijete radije trei nego da hoda.

Kako plivaju djeca?
Kao delfini, kao papuee, kao la?e,
Vea kako se koje dijete sna?e.

Kako zaore djeca?
Kao eavke, kao pokvareni motori, kao peele,
Bilo da se ljute, bilo da se vesele.

Kako se igraju djeca?
Kao djeca. Djeca se igraju toliko igara
Da ne bi stalo ni u pet ambara.

Kako se peru djeca?
Kao patke, kao jegulje, kao maeke kad kišu.
Okupana djeca na proljeae mirišu.

Kako spavaju djeca?
Kao maeiai u košari, kao sjenice mlade,
I slatko, slatko, sla?e od eokolade.

Pajo Kanižaj
Najšareniji leptir
Jedan je leptir
strašno tužan bio,
zbog bijelih krila
uvijek se je krio!

Bojao se svih leptira
što imaju šare i pruge
a kad bi vidio admirala,
umirao bi od tuge.

Kad je jednog dana,
nabavio dosta para,
sretan je odlepršao
do najboljeg slikara.

Obojao mu slikar krila,
sretan se u zrak vinuo,
od prevelike sreae
gotovo uginuo!

A onda je postajao
umišnjen sve više,
i tako je to trajalo
sve do prve proljetne kiše

Stanislav Femenia
Eetka
Jedna eetka
Etka,
Ka-
Eetkala je -ala-la...
Dva kaputa
lisca žuta -
I tri kape žapca
Jape...
Eetkala ih
Ala-La...
Eetka-etka-
Nek se zna!

Za to vrijeme,
Tog su
Dana-
Cvrkutale ptice
s grana:
Naš magareia,
Areia
Eia-
Skoeio u potoeia!
Zlato sunce,
Unce,
Ce-Sjalo
iznad šumice...
Jedan jarac,
Arac,
Ac-Slao
kozi poljubac!

.. A još eetka
Etka,
Ka-
Eetka, eetka... al -
Ala-la!
... Sto šešira
Ujka Žira.
Dva kaputa
Lisca žuta
tri kape
Žapca Jape!
Sad sve eetka
Ispoeetka!

To mi reee
Jednog petka,
Žutog maeka sedma tetka:
Mijauuuuuu
Jauuuuuuuu
Auuuuuuu
Uuuuuuu
- Što je,
Da je-
Kraj je tu!
Takva vam je
(Nek se zna)
Ova eetka
Etka
Ka...!


Stanislav Femenia
Reporter u Zoološkom vrtu
Gostoljubivost

Prvo stigoh lisici,
a ona ae smjesta:
- U mom stanu ima
i za perad mjesta!


Skromnost

Što za rueak želi
Pitao sam vuka.
- Suha kruha - veli
- I glavicu luka -.


Malenkost

- Koliko si težak? -
pristupim do slona.
- Nisam tako mnogo,
Nekoliko tona.


Higijena

Javilo se rokeuai
Iz kaljuže prase:
- Odgovornost primam
Zbog eistoae na se!


Nojeva nezgoda

- Što eekaš pred vratima
preko cijelog dana? -
Pojeo sam kljueeve
od vlastitog stana!


Krokodilska

- A koja bi vaša
vruaa želja bila? --
Da ponovno stignem
na obalu Nila!


Majmunska

Cereka se majmun,
pa mi reee strogo:
- Od mene bi mogao
naueiti mnogo!


Ljepota

Uzdahnula deva
kad je vodu pila:
- S tri grbe bih možda
Triput ljepša bila..."


Visoka želja

Žirafa mi važno
Sa visine veli - Da
odavno Mjesec
obrstiti želi...!


Kreštalica

Papiga je opet
Objavila svima:
- Ja kreštati mogu
na svim jezicima!

Stanislav Femenia
Razgovor u prolazu
TIKVA:
Dobro jutro pužu!
Uberi mi ružu...

PUŽ:
Žurim nemam vremena
Nisi iz mog plemena!

TIKVA:
Što se ovdje šeaeš
Ako k meni neaeš?

PUŽ:
Ovdje mi se puzi
Po srebrnoj pruzi!...

TIKVA:
Ja tako ne mogu
Nemam takvu nogu!

PUŽ:
A ti onda puzi
Po debeloj guzi!

TIKVA:
O pužiau mužiau...
Što te je spopalo...?

PUŽ:
Nešto mi se dopalo,
Pa me svrbi stopalo...

TIKVA:
Još dugo poživio!
Krov ti se nakrivio...!

PUŽ:
Kad eueiš u travi
Eeškaj se po glavi...

TIKVA:
Ako ti se puzi..
Ti opet dopuzi!


Leptiriau šareniau
Leptiriau, šareniau,
do?i meni 'amo,
evo imam lijepu ružu,
pomiriši samo.

Ja bih doš'o,
al se bojim te igle klete
stisnut aeš me probost aeš me
a onda zbogom svijete.

Neau lepko,
neau lepko,
života mi moga,
samo hoau da izbrojim
kolko imaš noga.

E pa to ti mogu reai
iz daljine malko,
leptir ima šest nožica
a sad zbogom Ranko,
leptir ima šest nožica
a sad zbogom Ranko.


Snivaj, spavaj
Snivaj, spavaj djete moje drago,
nek ti pjesma nosi laki san.
Svega svijeta ti si blago,
snivaj mirno dok ne svane dan.

Snivaj, spavaj, koljevka ae meka,
tebe blažit´ kao slatki sni.
Tvoje želje sada neka do?u
tako kako želiš ti.


Šubi dubi dubi
Ja sam se uglavnom eokoladom hranio
i nije bilo toga ko bi mi zabranio.
Punjenih bombona pojaeane doze
najbolja je sva protiv nervoze.

Šubi, dubi, dubi sad me bole zubi,
ne pomaže ništa kaladont u tubi,
a najveai problem zapravo mi stvara
to što moram sutra hitno do zubara.

Uvijek sam ostavljao šnicle i salate
slušajuai prijekore zabrinutog tate
vea sam oguglao na njegove rijeei,
ali nešto drugo hoae da me sprijeei.

Šubi, dubi, dubi sad me bole zubi,
ne pomaže ništa kaladont u tubi,
a najveai problem zapravo mi stvara
to što moram sutra hitno do zubara


Mala maca
Imam malu macu
lijepu kao san
oei su joj tamne
kao kišni dan.

Breiai joj nježni
dlaka joj se sja
volimo je svi
a najviše ja.

U šumici
U šumici na graneici
ptieica se ljulja,
ona jadna ni ne sluti
da se maeak šulja.

Šic macane oblizane
ne idi blizu k njoj
eisti kuau od miševa
to je pos’o tvoj.


GrigorVitez
Tiha, tiha pjesma

Tiho kos u grmu spava,
A još tiše raste trava.
Tiho tamni bor šumori,
A još tiše trešnja zori.
Tih je zeko ispod granja
A još tiše bilje sanja.
Raznobojne snove sniva
Cvijeae, šuma, polja, njiva.
Svud su snovi razasuti:
Jaglac sanja san svoj žuti,
Modro sanja šumarica,
Ljubieasto ljubieica,
Nebo plavo-potoenica,
Bijelu iskru tratineica,
A duboko sanja noa
Ti još dublje...Laku noa!


GrigorVitez
Uspavanka do 9
Jedan, dva- mjesec na dnu rijeke sja.
Tri, eetri-zaspali su svi leptiri.
Pet, šest-zec donio važnu vijest
Sedam, osam-nek se svlaei ko je pospan.
Devet-hej pospanci svi u krevet.
Devet-zvijezda crvenkastih,
Devet-zvijezda zelenkastih,
Devet zvijezda bjelieastih,
Devet zvijezda ljubieastih.
Samo jedna plava,
Al i njoj se spava.
Klonula joj glava.
Na plav jastuk neba,
Jer-spavati treba.

GrigorVitez
Jedne noai
Kad su vea sva djeca snivala...
Kad je vea svaka klupa poeivala....
Kad su mjesec sakrili oblaci...

I kad su u parku ušutjeli koraci....
Na jednu ljuljaeku vjetar skoei...
I na njoj se ljuljao cijele noai...

GrigorVitez
Uspavanka
Nina – nana, nina-nana
Savija se nježna grana,
Pod njom mali zeko spava,
Osuta mu snijegom glava.
Sniva sunce i leptire,
Zelen pašnjak i pastire.
Nina nana, nina-nana,
Naš ae sinak jednog dana
Poigrat se sa leptirom,
Milovat ga polagacko,
Da ne slomi nježno krilo...
Spavaj,spavaj
Eedo milo.
Nina –nana, nina-nana
Ispod bijelih snježnih grana
Spava zeeia u šumarku.
Sitan snježak
Nad njim snježi
Dok moj sinak
U sumraku na perini mekoj leži
I u toploj svojoj zipki
Svu noa sniva
Snježak sipki...
Nina-nana,nina-nana...
_________________
Dora - 14. 1. 2004.
http://www.babababies.com/view/view.cfm?SiteID=8285
http://public.fotki.com/Brtviljka/
I MI SMO PODUPIRUAE RODE

Moram reci jednu ispravku, jer sam videla par gresaka u pesmama , npr :


Mala Luca
Naša mala Luca
Sa stolice muca

Mati mati mati
Koliko je sati

Gladna sam vea i ja
Gladna je i kuca

Eno i sat kuca
Treba da se ruea

A i ptica pjeva
I njoj kree crijeva

Autor: nepoznat


Greska: pesma se zove : "Nasa mala JUCA" , a ne "Luca" , a autor ni slucajno nije nepoznat, vec je itekako poznat : Jovan Jovanovic Zmaj, ili za decu "cika Jova Zmaj", pesnik najlepsih pesama za decu .


A pesma inace ide tacno ovako :



---Napomena materi---


Nasa mala Juca
sa stolice muca :

Mati, mati, mati,
Znas kolko je sati?

Zdlavo mnogo kuca,
Tleba da se luca;

Gladna sam vec i ja,
Gladna je i kuca.
_________________

Evo dodacu jos neke pesme Jovana Jovanovica Zmaja, koji je po mom (subjektivnom) misljenju najdivniji pesnik za decu

neke pesme mozda i znate, ali nema veze, sigurna sam da ce se deci dopasti :

---------------------------------------------------

Zaba cita novine

Sedi zaba sama
Na listu lokvanja,
Od zarkoga sunca
Stitom se zaklanja.

Da novine cita,
To vam slika kaze,
Al' ne moz' da nadje
Sto joj oci traze.

Znate vec o cemu
Zabe brigu vode :
Hoce li se skoro
Odseliti rode?

----------------------------------------------------------------

Mali brata

Docepo se mali brata,
Ocevoga sata,
A sat je od zlata,
Pa ima i vrata.
Ala je to lepo!

A na uvo kad ga metne,
Tad se cuje neka zveka,
Sat govori : Tika-taka!
Brata misli, hoce mleka.
Ala je to mudro!

Zalio ga slatkim mlekom
Nekoliko puti,
Brata misli, sat se najo,
Pa sad zato cuti.
Al' se razumemo!

Sad su puni obadvoje,
I satic i brata,
Obadvoje sada cute,
A kad dodje tata,
Al' ce biti guzve!

------------------------------------------------------------

Kupanje

Ala je to divota
Kad se ko okupa!
Sto se ne bi kupali,
Voda nije skupa!

Moramo se kupati,
Prljavstinu stresti,
necistoca privlaci
Rdju i bolesti.

Zato je majka spremila
Vodu, ali mlaku,
Zato je okupala
Svoga malog Laku.

A sad veli : Cicu mi
Pustati ne smete,
jer ce mislit da je sir,
Pojesce mi dete.

Kucovu je slobodno,
nek se zaigrava,
On ce Laku cuvati
kad legne da spava.

A stariji, Andreja,
On se vecem svuko,
Sto ga vec ne kupaju,
Cisto bi se tuko.

Cekaj, cekaj, Andreja,
Dok obrisu Laku,
Ti ces onda dobiti
Drugu vodu mlaku.

Laka ce se u kolevci topiti u slasti,
A sta bude snevao
Nece nikom kaz'ti.

----------------------------------------------------------------

Materina maza

Ima dete u selu,
Ime mu je Laza,
Al' ga zovu drukcije--
Materina maza.

Kad sva deca ustanu,
On i dalje spava,
Kad mu kazu : Ustani!
njega boli glava.

Kad ustane, ne ume
Da se sam obuce,
Ne sme da se umije,
Ishte vode vruce.

Kad ga zulji cipela,
On cipelu tuce,
Tad ga ruka zaboli,
Pa onda jauce.

Kad mu dadu jabuku,
On bi hteo sljiva,
Kad mu pruze pogacu,
Onda bi koljiva.

Kad se malo ogrebe :
Place i zapeva :
"Jao, jao, pomagaj,
Izic ce mi creva!"

Kad je suvo, zamesi
Blata pa se kalja,
Kad ga mati pokara,
Legne pa se valja.

Kad mu uspu tarane,
On bi jeo riba,
Kad se ribe najede,
Tad ga boli tiba.

Pa zato ga ne zovu
Po imenu : Laza,
Vecem jadno, zalosno :
Materina maza!

-------------------------------------------


Nece macka da se igramo

Ala je to macka!
Ceo dan je grdim;
Al' sad mi je doslo
Da se vec rasrdim!
Nosim je ovamo,
Nosim je onamo,
Pokazem joj knjigu :
"Hajde da citamo!"
U knjizi su slike
Ona i ne gledi
"Pa kad neces da citas,
A ti malo predi!"
Nece ni da prede
(A jos kako ume).
Sto god recem cini se
Ko da ne razume.
Ogrnem joj cebe,
Strese ga sa sebe;
Ja joj pruzim lutku,
Ona je ogrebe.
"Ako hoces, evo ti
Moj sesiric mali!"
Tek joj metnuh na glavu,
A ona ga svali.
Pa zar vredi takav stvor
Da se s njime druzim...
Doslo mi je, bogami,
Da je majci tuzim!
_________________
Evo dodacu jos neke pesme Jovana Jovanovica Zmaja, koji je po mom (subjektivnom) misljenju najdivniji pesnik za decu

neke pesme mozda i znate, ali nema veze, sigurna sam da ce se deci dopasti :

---------------------------------------------------

Zaba cita novine

Sedi zaba sama
Na listu lokvanja,
Od zarkoga sunca
Stitom se zaklanja.

Da novine cita,
To vam slika kaze,
Al' ne moz' da nadje
Sto joj oci traze.

Znate vec o cemu
Zabe brigu vode :
Hoce li se skoro
Odseliti rode?

----------------------------------------------------------------

Mali brata

Docepo se mali brata,
Ocevoga sata,
A sat je od zlata,
Pa ima i vrata.
Ala je to lepo!

A na uvo kad ga metne,
Tad se cuje neka zveka,
Sat govori : Tika-taka!
Brata misli, hoce mleka.
Ala je to mudro!

Zalio ga slatkim mlekom
Nekoliko puti,
Brata misli, sat se najo,
Pa sad zato cuti.
Al' se razumemo!

Sad su puni obadvoje,
I satic i brata,
Obadvoje sada cute,
A kad dodje tata,
Al' ce biti guzve!

------------------------------------------------------------

Kupanje

Ala je to divota
Kad se ko okupa!
Sto se ne bi kupali,
Voda nije skupa!

Moramo se kupati,
Prljavstinu stresti,
necistoca privlaci
Rdju i bolesti.

Zato je majka spremila
Vodu, ali mlaku,
Zato je okupala
Svoga malog Laku.

A sad veli : Cicu mi
Pustati ne smete,
jer ce mislit da je sir,
Pojesce mi dete.

Kucovu je slobodno,
nek se zaigrava,
On ce Laku cuvati
kad legne da spava.

A stariji, Andreja,
On se vecem svuko,
Sto ga vec ne kupaju,
Cisto bi se tuko.

Cekaj, cekaj, Andreja,
Dok obrisu Laku,
Ti ces onda dobiti
Drugu vodu mlaku.

Laka ce se u kolevci topiti u slasti,
A sta bude snevao
Nece nikom kaz'ti.

----------------------------------------------------------------

Materina maza

Ima dete u selu,
Ime mu je Laza,
Al' ga zovu drukcije--
Materina maza.

Kad sva deca ustanu,
On i dalje spava,
Kad mu kazu : Ustani!
njega boli glava.

Kad ustane, ne ume
Da se sam obuce,
Ne sme da se umije,
Ishte vode vruce.

Kad ga zulji cipela,
On cipelu tuce,
Tad ga ruka zaboli,
Pa onda jauce.

Kad mu dadu jabuku,
On bi hteo sljiva,
Kad mu pruze pogacu,
Onda bi koljiva.

Kad se malo ogrebe :
Place i zapeva :
"Jao, jao, pomagaj,
Izic ce mi creva!"

Kad je suvo, zamesi
Blata pa se kalja,
Kad ga mati pokara,
Legne pa se valja.

Kad mu uspu tarane,
On bi jeo riba,
Kad se ribe najede,
Tad ga boli tiba.

Pa zato ga ne zovu
Po imenu : Laza,
Vecem jadno, zalosno :
Materina maza!

-------------------------------------------


Nece macka da se igramo

Ala je to macka!
Ceo dan je grdim;
Al' sad mi je doslo
Da se vec rasrdim!
Nosim je ovamo,
Nosim je onamo,
Pokazem joj knjigu :
"Hajde da citamo!"
U knjizi su slike
Ona i ne gledi
"Pa kad neces da citas,
A ti malo predi!"
Nece ni da prede
(A jos kako ume).
Sto god recem cini se
Ko da ne razume.
Ogrnem joj cebe,
Strese ga sa sebe;
Ja joj pruzim lutku,
Ona je ogrebe.
"Ako hoces, evo ti
Moj sesiric mali!"
Tek joj metnuh na glavu,
A ona ga svali.
Pa zar vredi takav stvor
Da se s njime druzim...
Doslo mi je, bogami,
Da je majci tuzim!
_________________
Evo dodacu jos neke pesme Jovana Jovanovica Zmaja, koji je po mom (subjektivnom) misljenju najdivniji pesnik za decu

neke pesme mozda i znate, ali nema veze, sigurna sam da ce se deci dopasti :

---------------------------------------------------

Zaba cita novine

Sedi zaba sama
Na listu lokvanja,
Od zarkoga sunca
Stitom se zaklanja.

Da novine cita,
To vam slika kaze,
Al' ne moz' da nadje
Sto joj oci traze.

Znate vec o cemu
Zabe brigu vode :
Hoce li se skoro
Odseliti rode?

----------------------------------------------------------------

Mali brata

Docepo se mali brata,
Ocevoga sata,
A sat je od zlata,
Pa ima i vrata.
Ala je to lepo!

A na uvo kad ga metne,
Tad se cuje neka zveka,
Sat govori : Tika-taka!
Brata misli, hoce mleka.
Ala je to mudro!

Zalio ga slatkim mlekom
Nekoliko puti,
Brata misli, sat se najo,
Pa sad zato cuti.
Al' se razumemo!

Sad su puni obadvoje,
I satic i brata,
Obadvoje sada cute,
A kad dodje tata,
Al' ce biti guzve!

------------------------------------------------------------

Kupanje

Ala je to divota
Kad se ko okupa!
Sto se ne bi kupali,
Voda nije skupa!

Moramo se kupati,
Prljavstinu stresti,
necistoca privlaci
Rdju i bolesti.

Zato je majka spremila
Vodu, ali mlaku,
Zato je okupala
Svoga malog Laku.

A sad veli : Cicu mi
Pustati ne smete,
jer ce mislit da je sir,
Pojesce mi dete.

Kucovu je slobodno,
nek se zaigrava,
On ce Laku cuvati
kad legne da spava.

A stariji, Andreja,
On se vecem svuko,
Sto ga vec ne kupaju,
Cisto bi se tuko.

Cekaj, cekaj, Andreja,
Dok obrisu Laku,
Ti ces onda dobiti
Drugu vodu mlaku.

Laka ce se u kolevci topiti u slasti,
A sta bude snevao
Nece nikom kaz'ti.

----------------------------------------------------------------

Materina maza

Ima dete u selu,
Ime mu je Laza,
Al' ga zovu drukcije--
Materina maza.

Kad sva deca ustanu,
On i dalje spava,
Kad mu kazu : Ustani!
njega boli glava.

Kad ustane, ne ume
Da se sam obuce,
Ne sme da se umije,
Ishte vode vruce.

Kad ga zulji cipela,
On cipelu tuce,
Tad ga ruka zaboli,
Pa onda jauce.

Kad mu dadu jabuku,
On bi hteo sljiva,
Kad mu pruze pogacu,
Onda bi koljiva.

Kad se malo ogrebe :
Place i zapeva :
"Jao, jao, pomagaj,
Izic ce mi creva!"

Kad je suvo, zamesi
Blata pa se kalja,
Kad ga mati pokara,
Legne pa se valja.

Kad mu uspu tarane,
On bi jeo riba,
Kad se ribe najede,
Tad ga boli tiba.

Pa zato ga ne zovu
Po imenu : Laza,
Vecem jadno, zalosno :
Materina maza!

-------------------------------------------


Nece macka da se igramo

Ala je to macka!
Ceo dan je grdim;
Al' sad mi je doslo
Da se vec rasrdim!
Nosim je ovamo,
Nosim je onamo,
Pokazem joj knjigu :
"Hajde da citamo!"
U knjizi su slike
Ona i ne gledi
"Pa kad neces da citas,
A ti malo predi!"
Nece ni da prede
(A jos kako ume).
Sto god recem cini se
Ko da ne razume.
Ogrnem joj cebe,
Strese ga sa sebe;
Ja joj pruzim lutku,
Ona je ogrebe.
"Ako hoces, evo ti
Moj sesiric mali!"
Tek joj metnuh na glavu,
A ona ga svali.
Pa zar vredi takav stvor
Da se s njime druzim...
Doslo mi je, bogami,
Da je majci tuzim!
_________________
Utipkao Slatkis malena - 22.4.2005. u 22:53 Komentari ( 13 )

Neposlušne stvari
Neposlušne stvari
"Uh, ma što je smojim earapama?
Jesi li ih gdje vidjela, mama?"

"Da, vidjela sam jednu bijelu vranu,
Gdje ih nazuva jutros na tavanu!"

"Oloveica mi je sinoa ovdje bila,
A sad je nema. Gdje se samo skrila?"

"Ah, da sjeaam se:
Maeak je svom pokojnom djedu
Pisao pismo.
A gdje ju je metnuo
to vidjeli nismo!"

"Šal sam ovdje negdje ostavio,
Reci, mama, gdje bi on sad bio?

"Jutros pro?oše dva šarena zeca
Kažu, treba im za put do Mjeseca!"

Ludi dan
Pijetao mi jutros reee:
- Kume dragi, dobro veee!
- Je li ovo san il' java?
S miševima maeka spava.
Krezub jarac puši lulu,
siv magarac svira frulu,
za rep liju guska vuee,
šaran leti iznad kuae...
S punom torbom majmun stran
eestita mi - ludi dan!

Darova je puna torba:
od bunike u njoj eorba,
posoljene tu su šljive,
na roštilju lude gljive,
od trnjina šljivovica,
od kopriva gibanica,
od paprika med u zdjeli,
od kukolja hljebac bijeli ...
Rep podvinu majmun tad:
- Pij i jedi, bit aeš mlad !

Gledam jadan, što se zbiva:
sjekira u vodi pliva,
koza vijenac meae na se,
u pidžami zijeva prase,
potkovana žaba rza,
uz brijeg teee rijeka brza,
vjeverica pjesmu piše,
u maramu mjesec kiše ...
- Jao, ljudi, što je to ?
U rog ro?en duva vo !

Obratih se tad na pijetla:
- Obraza ti, rekoh, svijetla,
kakve li su ovo stvari ?
A meni ae kokot stari:
- Gle, u Mudroj Knjizi piše:
"Earolija nema više.
Tek istina jedna živa
u ovoj se knjizi skriva:
da još ima ludu ear
t r i d e s e t i f e b r u a r
za kog ne zna kalendar !"

Telegrafske basne
Zeeja logika
- Imam oklop - kornjaea se hvali
- a ja bodlje! - Jež ae nato mali.
Zec ae hrabri: - U mom selu drže
kažu da je bolje, kad su noge - brže...


Magareaa posla
Magarac se uputio vlasti.
tuži zeca zbog uvrede easti:
- Slavni sude, zec mi ugled ruši
tvrdea svud da imam - duge uši.



Ima dana
Poslao sam po kuriru zecu
mladom jarcu pjesmicu za djecu.
- Baš ti hvala! - Poruei mi jarac -
eitat cu ih kada budem starac.


Zeeja škola
O vuku sred šume neke
zeeiaima zbori zeka,
al' ne znaju jadni zeke
u zasjedi vuk da eeka.


Nepopravljiv
Eita jagnje Ezopove basne,
pa se divi: Mudre su i krasne.
Tek jedno je pri tom grdna muka,
što ne mogu da poprave - vuka...


Milo za drago
Vuk se jedan smijao psetancu
što je danju vezano na lancu,
a psetance smijati se stade,
kad vuk noau u stupicu pade...


Vueje pokajanje
- Ezopa mi! - Vuk pastiru reee -
- Zbog jareta tvog me savjest peee! -
A na ove "pokajnieke" rijeei
pastir vuka toljagom izlijeei...



Tužno primirje
Vidjeh kako jagnje vuku
pomirljivo pruža ruku.
Taj mi slueaj stvori povod
da zamislim - skori sprovod.
Lav
"Što želiš?" pitao sam lava.
"Ja?... pilule od kojih se spava!"

"Vaša želja, o slonice mila?"
"Da smršavim bar tristo kila!"

"A vi medo?"
"Da nestanu puške
i da rode u izobilju kruške!"

"Što želite?" pitam vuka tiše.
"Manje pasa, a ovaca više!"

"Vaša želja, o magaree sivi?"
"Da se slavuj mom njakanju divi!"

"A vi zeee?"
"Ja uz želje mnoge
ponajviše želim brze noge!"

Sve obi?oh tako prijatelje,
pa ih redom upitah za želje.
Pitah zvijeri, životinje, ptice,
Zebre, jarce, gnjurce, kukavice.
I, na kraju, do majmuna svratih,
Te se znancu starome obratih,
Skinuv kapu, rekoh: "Dobro veee,
Što želite moj majmune dieni?"
Namrštiv se, majmun odmah reee:
"Da mi ljudi budu manje slieni!"

Velik kao dijete
Znaš li što au ja postati
kada odrastem,
za tvoju ljepotu, svijete ?

Ja kada odrastem
jako veliki,
ja au postati dijete.

Najljepše je kad odrasteš,
a ostaneš djeeji stvor,
pa svi misle da si velik
zato što si profesor.

Što si doktor od imena,
struenjak za rakete -
a ne znaju da si velik
zato što si dijete.

Možeš biti pilot, rudar...
slavni pisac knjiga -
djetetu je svaki pos'o
lagan kao igra.

Ma nosio ja u glavi
i sve fakultete,
kad odrastem jako velik,
ja au ostat' dijete.




Maeak u Trapericama
ti:
stani rijeko bistrooka
brbljiva si strašno
pusti malo starom mlinu
neka melje brašno

ja:
pa ne možeš žito mljeti
ako nisam glasna
što me tako bijelo gledaš
kao miš iz brašna

ti:
ništa drugo ti i ne znaš
samo melješ svašta
ali dobri stari mlin
sve prsti i prašta

ja sam samo jedan trošan mlin
kroz daske mi vire krpice neba
zrvanj mi vrti vodenjak džin
moj kamen je komad vruaa hljeba

ja imam tapete od mahovine
na krovu mi žive pauk i auk
poda mnom bježe u mlazu svile
žubor sam živih kapljica zvuk





Voae
Neka priea šta ko hoae,
najbolje je biti voae.

Eim je vrijeme da se cvate,
vea bacaju pogled na te.

Dok si zelen, blago meni,
pro?eš kao svi zeleni.

Kad zarudiš, kad se zrije,
svi te žele - ko ae prije.

Ako niste skloni kvaru,
euvaju vas na ormaru.

Euvaju vas u vitrini
i prirodnoj velieini.

Ti mirišeš, širišs nadu,
izbjego si marmeladu.

Dok si bio baš si bio
zadatak si ispunio.

Neka priea šta ko hoae,
najbolje je biti voae.





Sve što raste...
Sve što raste
htelo bi da raste
- Neka raste
i treba da raste!

Sve što cveta
htelo bi da cveta...
- Neka cveta
i treba da cveta!

Neka gleda
sve što ima oko,
svako krilo
nek leti visoko!
Leteti, leteti, lepo je leteti!
Živeti, živeti, lepo je živeti!

Sve što leti
htelo bi da leti...
- Neka leti,
i treba da leti!
Sve što peva
htelo bi da peva...
- Neka peva,
i treba da peva

Neka skaee
sve što ima nogu,
neka trei
svi koji to mogu!
Skakati, skakati, lepo je skakati!
Živeti, živeti, lepo je živeti!

Sve što trei
htelo bi da trei...
- Neka trei,
i treba da trei!
Sve što kljuca
htelo bi da kljuca...
- Neka kljuca,
i treba da kljuca!

Neka peva
sve što ima glas,
niko lepše,
vedrije od nas.
Pevati, pevati, lepo je pevati!
Živeti, živeti, lepo je živeti!

Kad je bio mrak
Kad je bio mrak,
Kad je bio mrak,
pojurila maeka miša
eak, eak, eak.
- a da l' ga je progutala,
il' ga nije progutala,
to ni ona nije znala
- jer je bio mrak,
jer je bio mrak
Plavi zec
Tri sam zemlje prelazio,
i tri gore pregazio,
i tri mora preplovio -
dok ga nisam ulovio.

Plavog zeca,
eudnog zeca,
jedinog na svijetu!

Ovaj zec
zna da svira,
ovaj zec
zna da plete,
ovaj zec
rueak kuha,
ovaj zec
kuau mete,

Ovaj zec
plesti umije,
ovaj zec
žnjeti umije,
ovaj zec
šiti, piti
i francuski govoriti
- sve razumije!

Plavi zec,
eudni zec,
jedini na svijetu!

Ja ga htjedoh Vama dati
da Vam šije,
da Vam pije,
da Vam kroji,
da Vam broji,
da Vam plete,
da Vam mete,
da Vam kuha,
da Vas euva,
da Vam pjeva
slike šara
i francuski razgovara.

Plavi zec,
eudni zec,
jedini na svijetu!

Stavih zeca u torbak,
pa požurih svojoj kuai.
Al´ kad bijasmo ispred kuae,
stade zeeia da šapuae.
- Pusti me, lovee,
hrabri lovee,
da oeešljam kosu,
da umijem lice,
da odsjeeem nokte,
da ispravim stas,
da udesim glas.
Nek´ vide djeca
plavog zeca
eudnog zeca jedinog na svijetu!

Pustih zeca iz torbaka,
al´ se zec ne oeešlja,
al´ se zec ne umi,
nit´ ispravi stas,
nit´ dotjera glas.
Vec pobježe, oj, nesreao,
na kraj svijeta, oj, nevoljo!

Plavi zec,
eudni zec,
jedini na svijetu!






Strašan lav
Bio jednom jedan lav...
Kakav lav?
Strašan lav,
narogušen i ljut sav!


Strašno, strašno!


Ne pitajte - šta je jeo.
Taj je jeo šta je hteo
- tramvaj ceo
i oblaka jedan deo!

Strašno, srašno!

Išao je na tri noge,
gledao je na tri oka,
slušao je na tri uva...

Strašno, strašno!

Zubi oštri, pogled zao,
on za milost nije znao!

Strašno, strašno!

Dok ga Brana,
jednog dana,
nije gumom izbrisao.

Strašno, strašno!

Jesenja pesma
Sve je poslo naopaeke
za vrapce i za maeke,
kad je jesen okaeila
svoje žute znaeke,
kad je vetar zapevao
novembarske taeke...

Pažnja! Pažnja!
Velika jesenja kupoprodaja!!

Prodajemo suncobrane
- kupujemo kišobrane!
Prodajemo staro lišae
- kupujemo pahuljice!
Prodajemo trotinete
- kupujemo sanke!
Kupujemo šubare
- prodajemo mašne!

Prodaaemo sokne
- kupiaemo rukavice.
Prodaaemo sejalice
- kupiaemo grejalice.
Prodaaemo sladoled
- popiaemo eaj.

Jer:
Sve je pošlo strmoglavce
za ptice i za cveae,
kad je sunce odustalo
na krov da nam sleae.
Kao da je žuto ljuto,
kao da nas neae!


Fifi
Ovaj eas, ovaj eas
jedan pas,
na uzici od svile,
sa noktima od lila,
s mašnicom od tila
prolazi kraj nas.

Jedna žena stara
sa njim razgovara:

- Fifi, gledaj pravo,
Fifi, digni rep.
Fifi, pazi drvo.
Fifi, nisi slep.
Fifi, masnu pazi.
Fifi, lepo gazi.
Fifi, to ne njuši.
Fifi, gore uši.
Fifi, ti znaš ko si.
Fifi, ne prkosi.
Fifi, jezik niže.
Fifi, hodi bliže.
Fifi, ne skakuai.
Fifi, sad aeš kuai.

Tako Fifi živi
na uzici od svile,
sa noktima lila,
sa mašnom od tila,
Tako žena stara,
sa njim razgovara.
Tako ovaj eas
pro?oše kraj nas.


Šta je otac?
Molim vas, recite
otac šta je.
Da li je otac tata
ili - sudija za prekršaje?

Mene otac stalno ispituje
i želi ovo i ono da euje.
I kad sam u školu pošla
i kad sam iz škole došla,
i zašto je ovo ovako
i zašto je ono onako,
i zašto je ovo ovde -
zašto ono nije onde,
i kako sam smela ovo
i kako sam smela ono,
i znam li ja da sam vea velika
i znam li ja da nisam više mala,
znam li ja šta je "karakter tvr?i od eelika"
i znam li ja pošto je šnala?

I zašto nisam mislila
i kako nisam pazila,
i šta sam opet zgazila
i kako, kako
i zašto, zašto
i smem li, i smem li,
i znam li, i znam li?
Pa zato pitam
otac šta je.
Da li je otac tata
ili - sudija za prekršaje.



Svakog dana
Svakoga dana kad s posla do?e
moj tata meni kosu eupne,
moj tata mene šakom lupne
i kaže: - Jak si kao gvož?e.

Svakoga dana kad pere ruke
on nasapuni sestri lice,
i prska vodom kanarince,
i s našom maekom igra žmurke.

Svakoga dana kad za sto sedne
moj tata brata za nosia dirne,
moj tata bratu na uvo svirne
i vadi neke bombone medne.

A posle rueka, svakoga dana,
kapetan tata i mi mornari
uzmemo samo najpreee stvari,
sednemo žurno na kaue stari
i isplovimo iz našeg stana.

Eupavko
Neae da se šiša
nas drugareia Miša
pa se naglas dere.
To zaeuli vrapci,
me?u sobom zbore:
-Vrapeije nam vjere,
ne htjedne li Miša
zbilja da se šiša,
porašae mu kosa
duga kao rijeka,
oštra kao trava;
napraviae u njoj
svoje gnijezdo osa,
pomiliae njome
eete žutih mrava.
Niko neae smjeti
da mu se približi;
ptice neae htjeti
da mu na prag slete,
da kljucaju mrva;
i maeka ae prva
svom maeetu reai
da mu eisto, malo,
ne prilazi, da se
ne bi ošugalo.

Vjeverice
Vjeverice garavuše,
s bijelom trakom oko guše,
igrale se jednom danju
na bukovom starom panju,
klikereiaa i piljaka,
tek uzrelim lješnjicima,
pokraj ptica i biljaka.

U tom jedna, ponajmla?a,
dva lješnika sakri sme?a
ukraj panja, iza le?a:
nije znala šta je kra?a,
dajem svima tvrdu vjeru,
mislila je smije ih skriti
za veeeru.

-Gdje je nama piljak peti,
gdje je treai, ponajveai,
kud se ueas mogo' djeti? -
zagrajale garavuše. -
Zgrabi li ga možda žunja,
skri li ga zeeia ispod gunja,
ili bukva ispod skuta,
ili nekud odskakuta?

Kad eto ti eete mravi
trei uz panj da im javi:
- Nasli smo vam dva lješnika
povelika tu u travi! -
I na panju opet, eno,
igraju se sve pošteno
a u male izjelice
bukti lice sve crveno.

Igranka
Dobila sam juee poziv
na bukovom listu tanku:
-Zovete se na igranku
sred dvorane
u proplanku,
veeeras kad mjesec grane.
Privežite krilce,
od tanke svilice,
ponesite za trubu,
podeseno rilce,
fenjereia na turu,
sveaice u kosi,
budite u rukavicama,
ali bosi.
Oko struka, oko nogu,
oko vrata,
nakit od zlata
i trake
od paueine
i suneane zrake.
Sviraae dobrovoljci:
bumbari, komarci i moljci.

Primamljiv poziv,
zacijelo.
Samo nisam mogla naai
za igranku
propisno odijelo.

U gostima
Pozvao je maj
sve bube na eaj,
od ose do peele,
da se provesele,
tihe bubamare,
leptire,bumbare,
i livadske popce,
i rudare rovce.

Spremio je maj
sudove za eaj,
iznio u polje
raznobojne šolje,
pozlaaene kupe,
euturice skupe,
i rumene zdjele
i kreage bijele.

Sipao je maj
svakom med u eaj,
u crvene lale,
u zvoneiae male,
u hajdueku travu,
peruniku plavu,
u žute ljutiae,
da zasladi piae.

Popio je svak,
i leptiria lak,
eaja pola litre,
zasvirale citre,
zaeula se truba
sviraeica buba,
iz obližnjeg žbuna
zapjevala žuna.
_________________
Tino 01.07.2001.g.
Luka 14.09.2004.g.


Krompir
Krompir mi je uvek bio
omiljena tema.
Ja ga smažem iz tanjira,
Uvek bez problema.

Njam - njam.

Bilo da je pržen, peeen,
Ili možda baren,
U mome životu nikad nije
zanemaren.

Njam - njam.

Eemu da ja prieam,
Reeiau vam kratko:
I kad jedam slano,
Najedem se slatko.

Mogu o tom da vam prieam
Ceo dan i noa.
Ali, evo, u tri reei,
Krompir je moa!

Njam - njam.

Eemu da ja prieam,
Reeiau vam kratko:
I kad jedam slano,
Najedem se slatko.

Eemu da ja prieam,
Reeiau vam kratko:
I kad jedam slano,
Najedem se slatko.

Njam - njam.

Bumbar
Zum zum zu zu zu
Zum zum zu zu zu

Zakleo se bumbar u cvijet i u med
da ae na livadi da napravi red
neae tu da vršlja od sad bilo ko
ni zeka ni jaga ni koza ni vo

Nek znaju i stranci žirafa zebra i los
svakoga ko pase gricnut ae za nos

zum zum zu zu zu
zum zum zu zu zu

Zakleo se bumbar u cvijet i u med
da ae na livadi da napravi red
neae tu da vršlja od sad bilo ko
ni zeka ni jaga ni koza ni vo

Jer oni su zbilja nevaspitan svijet
eupajuai travu pojedu i cvijet

zum zum zu zu zu
zum zum zu zu zu

U svijetu postoji jedno carstvo
U svijetu postoji jedno carstvo
u njemu caruje drugarstvo,
u njemu je sve lijepo
u njemu je sve nježno
u njemu se sve raduje..

Tamo su kuae od eokolade
prozori su od marmelade.
Tamo svako radi ono što hoae
tamo raste svako voae!!
(branko kockica)
Razbole se lisica
Razbole se lisica
suši se k'o grana
leeili je brižljivo
nekoliko dana.

Ajajajaja ja ja!
Ajajajaja ja ja!

Ali bolest neznana
sve je jaee steže
zato lisac zeeeve
u fijaker preže.

Ajajajaja ja ja!
Ajajajaja ja ja!

Da ti draga na?em lek
preai au sto gora
i odvažno preplivati
dvesta plavih mora.

Ajajajaja ja ja!
Ajajajaja ja ja!

Krupne suze lisici
padoše u krilo:
"Kad bi gusku pojela
lakše bi mi bilo".

Ajajajaja ja ja!
Ajajajaja ja ja!
(branko kockica)




Zvjezdani kovae
Kolibe evo na kraju sela,
earobnjak takve gradi,
ea?ava, mrka, sa jednim okom.
Šta li se u njoj radi?!

Euje se zveket, lupa i tutanj,
još ae da grune mina!
Da nije tamo viještac iz priee,
okiva Brku, džina?

Ne boj se, bato, slobodno pri?i,
ulazi, nije varka.
tu aeš da na?eš kovaea starog,
susjeda moga, Marka.

Kasno je veee, bura se sprema,
oblaci nebom jezde,
a kovae grmi eekiaem teškim,
iskiva zlatne zvijezde.

Eh, sada znadem zvjezdanog tvorca,
tu više nema tajne:
to stari kovae veeeri svake
prosipa iskre sjajne.

Nekad je nebo tužno i crno,
noana pustinja prava.
Znam i zašto, to au ti reai:
umorni kovae spava.

Ponekad samo prosine mjesec
kroz oblak lika snena.
To ti je vatra kovaea Marka,
tinja - zaboravljena.

Nudi se direktor
Poletan, spretan djeeak osnovac,
ne pije vino, ne voli novac,
šeaerne stvari njegov su sektor,
zato bi rado bio direktor
negdje u selu ili gradu,
u fabrici za eokoladu.
Jedina mana -
priznajem griješan -
mnogo sam smiješan



Crtež malog djeeaka
Suneani krug
Nebeski svod
Crtež je malog djeeaka

Nacrta on
Napisa on
U uglu na listu svom

Uvjek nek bude sunce
Uvjek nek bude nebo
Uvjek nek bude mama
Uvjek nek budem ja

Uvjek nek bude sunce
Uvjek nek bude nebo
Uvjek nek bude tata
Uvjek nek budem ja
<<< - -

Vrapeia
Eika poštar, djecu pit'o
prije dva-tri dana:
Ko je Neo? Ima pismo
Od starog Dživdžana?

A u pismu: Dragi Neo,
Zima se vea sprema,
A za mene i za moje
Nigdje hrane nema.

Pa te molim kao nekad,
Prijatelju pravi,
Skupi mrve poslje jela
I na prozor stavi.

Pjesma o suncu
Sunce je eudna vatra na nebu
koja nas svojim plamenom grije
a kad se djeci mrak prikrade
tad se u svoju kuaicu skrije.

Tamo se vatra još više žari
pa tako žurna jutru krene
probudi gradove, sela i šume
otvori djeeije okice snene.

SUNCE JE ŽIVOT, SUNCE JE RAJ,
DJECI TREBA NJEGOV SJAJ
SUNCE JE ŽIVOT, SUNCE JE RAJ
SVIMA TREBA SLIKAR TAJ.

Sunce je eudna nebeska vatra
što zemlju zlatnim trakama šara
i mada nema boje ni kista
od njega nema boljeg slikara.

Globus mu je štafelaj što mrda,
pomjera mora, pomjera brda,
Razlijeva boje, razlijeva zrake,
oboji ptice, oboji ?ake.

Sva djeca našeg planeta
složno pjevaju, vedra lica
velikom slikaru što vazda šara
od njeg nema boljeg slikara.

Mala Ira cipele bira
Ove su cipele prevelike.
Ove su cipele premalene.
Ove su cipele preširoke,
Ove su cipele preduboke.
Te su cipele previše tvrde.
Te su cipele previše meke.
Te su cipele previše tijesne,
Te su cipele previše smiješne.

Ja želim cipele koje skaeu,
Ja želim cipele koje lete.
Ja želim cipele od sedam milja,
Ja želim cipele - rakete.
Ja želim cipele koje su najtiše
Ja želim cipele koje su najviše.
Ja želim u njima hodat po stropu,
Ja želim u njima obiai Europu.

A trgovac gleda u eudu i kaže:
E, baš svašta.
Ti ne trebaš cipele.
Tebi treba mašta.

Mala maca
Imam malu macu
lijepu kao san
oei su joj tamne
kao kišni dan.

Breiai joj nježni
dlaka joj se sja
volimo je svi
a najviše ja.
Štamparska greška
Trei zeko šumicom
i viee na glas:
- Hura! Lovci ne smiju
pucati na nas.

šetat aemo slobodno
po brijegu i polju
i birati glavice,
ljepšu, sla?u, bolju.

Novine su donijele
tu radosnu vijest.
Eno, dolje eitaju
i jela i brijest!

Iza bukve medo
pomalo se smješka:
- Sigurno je, zeko,
to štamparska greška.
Proljetna pjesma
Slušao sam jedno jutro ptieicu,
proljeau je izvijala pjesmicu,
ciju ciju, ciju ciju ci ju ci
ciju ciju, ciju ciju ci ju ci.

Na livadi bijelo stado hladuje,
a pastiree proljeau se raduje.
trala, lala, trala lala tra la la
trala, lala, trala lala tra la la.

A u bari sve žabice krekeau,
raduju se i krekeau proljeau.
kreke,kreke, kreke kreke kre ke ke
kreke,kreke, kreke kreke kre ke ke.

Medo Miško
Medo Miško zaspao
Lezi potrbuške
Sanja da je legao
Ispod jedne kruške

A sve kruške padaju
U zelenu travu
Samo medo ne može
Da podigne glavu

Išla seka bosa
Išla seka bosa
Preko sjenokosa

I kad nije pazila
Osicu je zgazila

Jao jao plaee seka
Dajte brzo lijeka

Nana tu je bila
Ubod izljeeila

Nato seka mala
Nani obeaala

Neau više iai bosa
Preko sjenokosa


Obavezno
Prije i poslje jela
Treba ruke prati

Nemoj da te na to
Opominje mati

Jer prljavim rukama
Zagadi se jelo

Pa se bolest zatim
Prenese u tijelo

Mala Luca
Naša mala Luca
Sa stolice muca

Mati mati mati
Koliko je sati

Gladna sam vea i ja
Gladna je i kuca

Eno i sat kuca
Treba da se ruea

A i ptica pjeva
I njoj kree crijeva





Kada djeca vole
Kada djeca vole
Tratineice se spletu
U vjeneiae,
Zaeu?eni maslaeak
Podvije rep
Kao žuti maeak,
A ljubieice plave
U najljepšem,
Najdražem strueku
Pobjegnu iz trave

Bebe
Bebe su kao san i ptieije krilo,
one su kao prve bijele rade.
Bebe su nešto beskrajno drago i milo
i sve mamine radosti i nade.

Bebe su kao laste nježne
što se raduju prvom letu.
One su najbjelje pahulje snježne
i najtopliji osmijeh na svijetu.

Bebe su nešto kao travke tanane,
a liee i na zvijezdu visoku.
One su umilne pjesme lagane
i najsjajnije sunce u maminom oku.



Najtoplije oko
Sunce ima žuto oko -
visoko, visoko.

More ima plavo oko-
duboko, duboko.

Zemlja ima sme?e oko-
široko, široko.

Svako ima svoje oko-
široko, duboko...

Sa njim gleda,
s njim se smije.

Al´od svih je
NAJTOPLIJE :

Oko što ko vatra grije,
oko što se meni smije,
oko što se brine za me...
To je OKO MOJE MAME!

Paeija škola
Jeste l' euli djeco,
Verujte, bez šale
Otvara se škola
Za paeiae male.

Svi paeiai mali
kao ?aci stoje,
stari patak metn'o
naoeale svoje...

Ueio ih ueio
od srijede do petka,
al' ih nije naueio
dalje od poeetka!

Ništa drugo ne nauei
paeurija ta,
nego što je i prije znala,
pa pa pa pa pa!

Malo vrapee
"Daj mi ,daj mi mama,
tanano kanapee,
da za nogu vežem,
ono malo vrapee,
što na zemlju pade"-
tako moli Rade...

"Dala bih ti sine,
i eitavo klupee,
al' nediraj
ono, maleno mangupee,
ono traži milo,
majeino krilo"

Imam jagnje maleno
Imam jagnje maleno,
runo mu je svileno,
povazdan se igram s njim,
kao s drugom iskrenim.

Svježe trave nakosim,
pa bekanu donosim,
donosim mu na dlanu,
svome milom bekanu.

Kad se bekan najeo,
on poskoei veselo,
zvonce zvoni cin cin cin,
ja u igru hajd' za njim.

Zavieaju moj
Zavieaju moj,
mili rodni kraj,
mirisna polja i
cvijetni gaj
to moj dom je znaj.

Šumi rjeeica,
teee u beskraj,
na brijegu
kuaica bijela
je sva,
to moj dom je znaj.

Majka je u njoj,
bdije noa i dan,
osmijeh na licu
uvijek joj sja
kad me ugleda...





Trei zeka iz daleka
Trei zeka iz daleka,
oblio ga znoj,
Trei jadan, žedan, gladan i uzdiše joj.
Prepao se jer je neko
povikao stoj,
Pa ae trkom da se skloni
u kuaerak svoj,
srce mu je zaigralo
huja, huja, hoooooj

Mali ptia
O kaži mala ptico
ti što tužno pjevaš to,
i oko gnijezda žalosno
ti letiš naoko...

Da znaš milo djete ti
što tuga je i sram,
ukraden mi je mali ptia
stog mati plaee sad...

I gnijezdo je razoreno,
moj skromni mali dom.
Ja živjet više ne želim
u zlobnom svijetu tom!

Kad to euo djeeak
obuze ga tuga i sram,
on gnijezdo brzo popravi,
i ptica vrati sam!
_________________
Tino 01.07.2001.g.
Luka 14.09.2004.g.


Sad sam i ja vlast... Zubici...
Neki misle da se hvalim... Zub me boli, glava muci..
ali ipak nek se zna... cini mi se da ce puci...
dobila sam i ja brata... sve je kriva cokolada...
cijela ulica neka zna... od nje zubic uvijek strada..

Nije vazno sto je mali... Cokoladu djeca vole...
jednom proci ce i to ... al od nje zubi bole...
vazno je da brata imam... zube treba njegovati...
nek me sada dirne ko... po tri puta na dan prati...

Mama kaze ovaj mali... Zube prati svakog dana...
vec je sada pravi vrag... tako kaze moja mama...
ali ipak on je meni... ko to nece krezav bice...
tako mnogo,mnogo drag... jer izgubice zubice...

A u skolu kada krene... Cika doktor djecu voli...
to ce biti prava stvar... poslje njega zub ne boli...
ja u treci on u prvi... Halo cika doktore...
al smo i mi neki par... zubic moj me zabole...

Mama mi je drugar pravi... JOJ JOJ JOJ...
bas joj svaka cast... sto me boli zubic moj...
u kuci sam najzad i ja... JOJ JOJ JOJ...
barem neka vlast... od doktora dajte broj...

Svako dijete pravo ima... da se ljubi, da se mazi... i da trazi da se pazi...
Svako dijete pravo ima... da pogrijesi jer je malo...
Svako dijete pravo ima... da se igra, da se smije... i ponekad da se bije...
I da kaze nesto strasno... i da misli da je vazno... jer svako dijete ima pravo... jer je malo...

Ko jeveci ... Krtice ...
Pace patki do clanaka... Krtice, skrtice...
patka koki do pazuha... ne valja se kriti...
koka petlu do grudnjaka... sladje ce vam biti...
peto curki sve do uha... ako sto imate...
guska s guskom podjednaka... i drugima date...
tele kravi do vimena...
zdrebe konju do stremena... Malo gladnoj sevi...
jagnjad ovci do srdaca... i malom crvicu...
prase jagi sve do runa... a pomalo i meni...
a do njuske kuci maca... veselom vrapcicu...
vrabac cvorku ispod kljuna...
cvorak svraki do koljena... Krtice, skrtice...
svraka vrani do povije... zasto ste se skrile...
zabac bari do okreka... tamo usredtame...
racic rijeci do kamena... pa jedete same...
do obale njivi rijeka...
mravak cvrcku do gudala... Krtice, skrtice...
cvrcak puzu do rogova... vi imate podrume...
misic maci do brkova... jos do lane...
jela zvijezdi do ociju... svakojake hrane...
mjesec suncu do plamena...
dijete majci do krioca...
mama tati do ramena...



Hvalisavi zecevi
Hvalili se zecici
u zelenoj travici.
Jedan reko':
-Tako mi
ne otpala ruka,
ne bojim se vuka.


Drugi reko':
-Majka
da me ziva
ne gleda,
ne bojim se medveda.

Treci reko':
-Tako mi kupusova struka,
ne bojim se lisice,
kopca ni bauka.

U to nesto susnulo
negde ispod grana,
razbegli se zecevi
na stotinu strana.

U gostima

Pozvao je maj
sve bube na caj,
od ose do pcele,
da se provesele,
tihe bubamare,
i livadske popce,
i rudare rovce.

Spremio je maj
sudove za caj,

izneo u polje
raznobojne solje,
pozlacene kupe,
cuturice skupe,
i rumene zdjele,
i krcage bijele.
Sipao je maj
svakom med u caj,
u crvene lale,
u zvoncice male,
u hajducku travu,
peruniku plavu,
u zute ljutice,
da zasladi pice.

Popio je svak
i leptiric lak,
caja pola litre,
zasvirale citre,
zacula se truba
sviracica buba,
iz obliznjeg zbuna
zapjevala zuna.






Livadsko zvonce



Bim-bam,
udaram,
vec je dan,
vec je dan.
Mrav posao
na put ran,
dosla pcela
cvjetovima
vec u stan.

Bim-bam,
udaram,
da se budi
cvjet i kam,
da travice
dremljivice
bude sram.

Bim-bam,
udaram,
mili vec
i puzic sam,
a mis slijepi
bunovan
pobjegao
na tavan.
Bim-bam ,
udaram.



Ko je veci

Pace patki do clanaka,
patka koki do pazuha,
koka petlu do grudnjaka,
peto' curki sve do uha,
guska s guskom podjednaka,
tele kravi do vimena,
zdrebe konju do stremena,
jagnjad ovci do srdaca,
prase jagi sve do runa,
a do njuske kuci maca,
vrabac cvorku ispod kljuna,
cvorak svraki do koljena,
svraka vrani do povije,
zabac bari do okreka,
racic rijeci do kamena,
do obale njivi rijeka,
mravak cvrcku do gudala,
cvrcak puzu do rogova,
misic maci do brkova,
jela zvijezdi do ociju,
mjesec suncu do plamena,
dijete majci do krioca,
mama tati do ramena.

Cupavko
Nece da se sisa
nas drugarcic Misa
pa se naglas dere.
To zaculi vrapci,
medju sobom zbore:
-Vrapcije nam vjere,
ne htjedne li Misa
zbilja da se sisa,
porasce mu kosa
duga kao rijeka,
ostra kao trava;
napravice u njoj
svoje gnijezdo osa,
pomilice njome
cete zutih mrava.
Niko nece smjeti
da mu se priblizi;
ptice nece htjeti
da mu na prag slete,
da kljucaju mrva;
i macka ce prva
svom macetu reci
da mu cisto, malo,
ne prilazi, da se
ne bi osugalo.


Koke i meda

Sijele koke na sjedalo,
malo mece to gledalo,
pa duboko uzdahnulo,
kroz cijelu se sumu culo:

-Lijepo li bi bilo brate,
mjesto sto se koke jate,
da tu krupne kruske zru
pa sve redom otpadnu
u krioce medvjedu.

Krtice

Krtice, Krtice,
skrtice, skrtice,
ne valja se kriti; zasto ste se skrile
sladje ce vam biti, tamo usred tame,
ako sto imate, pa jedete same?
da i drugom date.

Malo gladnoj sevi, Krtice,
i malo crvicu, skrtice,
a pomalo i meni, vi imate podrume
veselom vrapcicu. pune jos od lane
svakojake hrane.

Igranka

Dobila sam juce poziv
na bukovom listu tanku:
-Zovete se na igranku
sred dvorane
u proplanku,
veceras kad mjesec grane.
Privezite krilce,
od tanke svilice,
ponesite za trubu,
podeseno rilce,
fenjercic na turu,
svecice u kosi,
budite u rukavicama,
ali bosi.
Oko struka, oko nogu,
oko vrata,
nakit od zlata
i trake
od paucine
i suncane zrake.
Svirace dobrovoljci:
bumbari, komarci i moljci.

Primamljiv poziv,
zacijelo.
Samo nisam mogla naci
za igranku
propisno odijelo.

Vjeverice

Vjeverice garavuse,
s bijelom trakom oko guse,
igrale se jednom danju
na bukovom starom panju,
klikercica i piljaka,
tek uzrelim ljesnjicima,
pokraj ptica i biljaka.

U tom jedna, ponajmladja,
dva ljesnika sakri smedja
ukraj panja, iza ledja:
nije znala sta je kradja,
dajem svima tvrdu vjeru,
mislila je smije ih skriti
za veceru.

-Gdje je nama piljak peti,
gdje je treci, ponajveci,
kud se ucas mogo' djeti? -
zagrajale garavuse. -
Zgrabi li ga mozda zunja,
skri li ga zecic ispod gunja,
ili bukva ispod skuta,
ili nekud odskakuta?

Kad eto ti cete mravi
trci uz panj da im javi:
- Nasli smo vam dva ljesnika
povelika tu u travi! -
I na panju opet, eno,
igraju se sve posteno
a u male izjelice
bukti lice sve crveno.

Zecje uho

Cuje zeka iz daljine
kad u sumi vrabac kine,
kad u travi trci mrav,
kada nice kupus plav,
kada tiho puzic pjeva,
zjevalica kada zijeva.



MACA PREDE
-pokraj peci maca prela
do nje dobra djeca sjela
pa joj tiho saptat stala
predi, predi maco mala.

i mi æemo platno tkati
platno našoj mami dati
mama æe nam dobra biti
novo ruho nam sašiti

a kad tata doðe kuæi
lijepo æemo se obuæi
tata æe nam dobar biti
sve nas redom zagrliti



U šumici zeko
sjedi spi, sjedi spi
Jadan zeko što ti bi
da ne možeš skoèiti
Jadan zeko što ti bi
da ne možeš skoèiti

/: zeko hop, zeko hop, zeko hop

Od lovaèkih pasa
èuvaj se, èuvaj se
Oni æe te loviti
gospodaru nositi
Oni æe te loviti
gospodaru nositi

/:zeko hop, zeko hop zeko hop!




Jeste li èuli djeco?
Vjerujte bez šale.
Otvara se škola
za paèiæe male.

Svi paèiæi došli
kao ðaci stoje
Stari patak "metnuo"
naoèale svoje

Uèio ih, uèio
od srijede do petka
Al se nisu makli
dalje od poèetka

Ništa više ne nauèi
paèurlija ta
Nego što je i prije znala:
kva kva kva...



DIJETE PJEVA
Mila je pticica , pticica seva
Ljepse od pticice majcica pjeva
Lijepe su zvjezdice zlatne bez broja
Ljepsa je od svih majcica moja.


BRZOJAV
Saljemo vam brzojav da je djedo ziv i zdrav
Baka malo kise, ali nista vise.

Saljemo vam telegram:
Braco je kod kuce sam. Pobjegla mu macka
Nadite je –tacka.

Saljemo vam vaznu vijest:
Seka nece juhu jest
Htjela bi kolace
Zato stalno place

Saljemo jos ovaj glas:
Prekid vijesti svaki cas
Postar malo stuca
Pa aparat muca.

IZGUBLJENO PILE

Imali smo pile, malo pile
Od tri kile.
Ali pile nestade, idi pa ga trazi
Mozda ce se javiti daj mu saku razi.

Imali smo koku malu koku
Jednu malu koku zlatooku
Ali koka nestade idi pa je trazi
mozda ces je pronaci daj joj saku razi.



IDE IDE PATAK
Ide ide patak
Na daleki put
Repic mu je kratak
Kljun je njegov zut
Kao vojnik stupa tra ta rata ta
Ide da se kupa kva kva kva kva kva.

MEDO BRUNDO
Medo Brundo to sam ja,
Svaka sumska zvjer me zna.
Sapa moja snazna je,
Pred njom bjeze zvjeri sve
Brunda Brunda brunda da svaka sumska zvjer me zna.


GLEDAJTE ME

Koku sam zamolila za doruèak jaje
koka kaže kokoda
al jaje ne daje
kad nahranim maèkicu i
vjernoga kudru
hvalit æe se majèica
imam kæerku mudru

baku sam poljubila
nježo, posve lako
an uho joj šapnula
ne budi se bako

ne brini se za mene
tu je sve u redu
moram tek probuditi
svojeg dragog medu

Sama sam se umila
Ocesljala kose
Obula sam cipele na nozice bose
Lutku sam okupala
I zalila cvijece
Kako li me majcica onda voljet nece.

PACJA SKOLA

Jeste l culi djeco,
vjerujte bez sale
otvara se skola
za pacice male.
Svi pacici dosli
kao djaci stoje
stari patak metnuo
naocale svoje.
Ucio ih , ucio
od srijede do petka
al se nisu makli
dalje od pocetka.
Nista vise ne nauci
pacurlija ta
nego sto je i prije znala
pa-pa-pa.


LOVAC JOCA
Bam,bam,bam, ubih lava sam
Tak,tak,tak ubih tigra cak
Tras,tras,tras nasta morski pas
Skljoca,skljoca,skljoca ja sam lovac Joca.


VLAK
Zvizdi mali vlak, vozi vozi nas
Vozi gore, vozi dolje
Pa kroz goru pa kroz polje
Puse stenje pisti juri
Nasem plavom moru zuri
Zvizdi mali vlak, vozi vozi nas.


KOKA I PILICI
Pipi pipi pipi pi mama mama gdje si ti
Koko koko koko da evo djeco tu sam ja

Pipi pipi pipi pi gladni smo ti mama mi
Koko koko koko da meni zrno vama dva.



STO SE U VRTICU RADI?

Sto se u vrticu radi?
Prijateljstvo tu se sadi

u vrticu jos se i pjeva
i drugarstvo nam sazrijeva
po vrticu cijela ceta
a na celu nasa teta.

ujutro se igra i uci
a popodne ide se kuci
al tu neces sresti djake
spremaju se za prvake.

KONJANIK!

Diha diha cetri noge
sve cetiri krute
diha diha mi idemo
na daleke pute

sedlo mi je od marame
uzdo od kanapa
a bic mi je od oceva prebivena stapa.
rago jedna bas si lijena zasto neces skakati
ako neces skakat samnom
ja cu skakat sam

CICIBAN

Trèi mali Ciciban
U šumicu svaki dan
Kad on stiže sred šumice
Klikæe ptica sa granèice
Doš'o nam je Cicisram
neæu da mu pozdrav dam
Misli mali Ciciban
èemu danas Cicisram?
Ruke gleda-sada znam
Nit' sam 'miven, nit sam pran
Pa je Cicibanac
Djeèak-neopranac
Potok teèe skok skok skok
Èist i bistar mu je tok
Ciciban se u njem pere
(sad mi fali stih, cure upomoæ
Došo nam je Ciciban
Cicibane dobar dan!


DRAGE RUKE

Drage ruke moje mame
cijeli dan sve rade za me.
Da pomognem, jos sam mala,
zato mami kazem: "Hvala!"



MILA MOJA MAMICE

Mila moja mamice,
uzmi me u krilo
zagrli me i poljubi
sunce moje milo.

Reci mi jel`istina
ili samo sala
da si i ti nekada
bila ko ja mala.


MALI JUJU

BILA MAMA KUKUNKA,KUKUNKA,
BIO TATA TARANTA,TARANTA,
IMALI SU MALOGA JUJU.
JEDNOM SU SE SETALI,SETALI
KRAJ DUBOKE RIJEKE NIL,RIJEKE NIL
GDJE JE BIO VELIK KROKODIL.

SKOCI NAGLO KROKODIL,KROKODIL
IZ DUBOKE RIJEKE NIL,RIJEKE NIL
I ODNESE MALOGA JUJU.

PLACE MAMA KUKUNKA,KUKUNKA,
PLACE TATA TARANTA,TARANTA,
VRATI NAMA NASEGA JUJU.

VELI NJIMA KROKODIL,KROKODIL
IZ DUBOKE RIJEKE NIL,RIJEKE NIL
DONESTE MI VOLA PECENOG.

TRCI MAMA KUKUNKA,KUKUNKA,
TRCI TATA TARANTA,TARANTA,
DONIJELI SU VOLA PECENOG.

VELI NJIMA KROKODIL,KROKODIL
IZ DUBOKE RIJEKE NIL,RIJEKE NIL,
EVO VAMA VASEGA JUJU.
_________________
Tino 01.07.2001.g.
Luka 14.09.2004.g.

nema naslov

IDE LOVAC DRUM,DRUM,DRUM
NOSI PUSKU DUM,DUM,DUM
VEVERICA CIN,CIN,CIN
GDE JE ZEKA MAJCIN SIN
NEMA, NEMA NEMA GA
POBEGO JE HA,HA,HA!


NIJE PRAVO SEKO
SAMA SRCES MLEKO,

A SIROTA CICA
TO JE GLAD GOLICA.

I ONA BI HTELA
TOG NAPITKA BELA

TEBI DADE MATI
TI CES CICI DATI

DA BUDETE SITI
I CICIULJKA I TI




JEŽEVA KUAICA

SLAVNI LOVAC

Po šumi, širom, bez staze, puta
Ježurka Ježiæ povazdan luta.
Lovom se bavi èesto ga vide,
s trista kopalja na juriš ide.

I vuk i medo, pa èak i - ovca,
poznaju ježa, slavnoga lovca.
Jastreb ga štuje, vuk mu se sklanja,
zmija ga šarka po svu noæ sanja.
Pred njim dan hoda, širi se strava,
njegovim tragom putuje slava.

LIJINO PISMO

Jednoga dana, vidjeli nismo,
Ježiæ je, kažu, dobio pismo.
Medeno pismo, prièao meca,
stiglo u torbi poštara zeca.
Adresa kratka, slova k'o jaja:
"Za druga Ježa
Na kraju gaja".

U pismu piše:
"Ježurka, brate, sanjam te èesto i
mislim na te.
Evo ti pišem iz kamenjara guskinim perom.
Divno li šara!
Dodji na ruèak u moju logu, požuri samo,
ne žali nogu.
Sa punim loncem i masnim brkom
èekat æu na te, požuri trkom.
Nježno te grli medena lica
i pozdrav šalje lisica Mica"

Jež se veseli: - Na gozbu, veli,
tu šale nema, hajd da se sprema.
Ježurka Ježiæ lukavo škilji,
pregleda bodlje i svaku šilji.
- Ako bi usput došlo do boja,
nek bude spremna obrana moja.


KOD LIJINE KUÆE

Sunèani krug se u zenit dig'o
kad je Ježurka do lije stig'o.
Pred kuæom-logom, kamenog zida,
Ježurka Ježiæ svoj šešir skida,
klanja se, smješka, kavalir pravi,
biranom frazom lisicu zdravi:
-Dobar dan, lijo, vrlino èista,
klanjam se tebi, sa bodlja trista.
Nek perje pijetla krasi tvoj dom,
kokoš nek sjedi u loncu tvom!
Guskino krilo lepeza tvoja,
a jastuk meki patkica koja.

Živjela vjeèno u miru, sreæi,
nikada lavež ne èula pseæi.
I još ti ovo na kraju velim:
ja sam za ruèak trbuhom cijelim!

Otpoèe ruèak èaroban, bajni.
I jež i lija od masti sjajni.
Jelo za jelom samo se niže,
Ježurka èesto zdravicu diže:
u zdravlje lije i njene kuæe,
za pogibiju lovèeva Žuæe.
Niže se ruèak èetverosatni,
zategnu trbuh k'o bubanj ratni.





NOÆ

Evo i noæi, nad šumom cijelom
nadvi se suton sa modrim velom
Promakne samo leptiriæ koji
i vjetar noænik listove broji.
Utihnu šuma, nestade graje,
maèaka divljih oèi se sjaje.
Skitnica svitac svjetiljku pali,
èarobnim sjajem putanju žali.
A sova huknu svoj ratni zov:
-Drž'te se, ptice, poèinje lov!



RASTANAK

Ježiæ se diže, njuškicu briše.
-Ja moram kuæi, dosta je više.
Dobro je bilo, na stranu šala,
lisice draga, e, baš ti hvala.
-Moja je kuæa èvrsta k'o grad,
prenoæi u njoj - Kuda æeš sad?
Tako ga lija na konak sladi
a jež se brani, šta da se radi:
-Zahvaljujem se pozivu tvom,
al' mi je draži moj skromni dom!
-Ostani kume, lija sve guèe,
moli ga, zove, za ruku vuèe.
Al' jež tvrdoglav, osta pri svom
-Draži je meni moj skromni dom!
Šušteæi šumom jež mjeri put,
kroz granje mjesec svijetli mu put.
Ide jež, gunða, dok zvijezde sjaju:
-Kuæico moja, najljepši raju!

POTJERA

Ostade lija, misli se: - Vraga,
sto mu je kuæa toliko draga?
Kad ježiæ tako žudi za njom,
bit' æe to, bogme, bogati dom.
Još ima možda od perja pod,
peèene ševe krase mu svod.
Ta kuæa, vjerujem obiljem sja.
Poæi æu, kradom da vidim ja.

VUK

Požuri lija, neèujna sjena,
paperje meko noga je njena.
Dok juri tako uz grobni muk,
pred njom na stazi, stvori se vuk.
-Grrr, kuda žuriš, kaži-der lovcu;
možda si negdje pronašla ovcu?
-Idem da doznam - lija sve duva -
zašto jež kuæu toliko èuva.
-Eh, kuæa, trice! - veli vuk zao.
-Ta ja bih svoju za jagnje dao!
Poæi cu s tobom jer volim šalu,
hoæu da vidim ježa - budalu!

MEDO

Dok jure dalje brzo k'o strijela,
srete ih medo, prijatelj pèela.
-Sumnjiva žurba -medo ih gleda -
možda ste nasli jezero meda?
-Ne, nego maštu golica moju,
zašto jež voli kuæicu svoju.
-Kuæica, glupost! Moje mi njuške,
svoju bih dao za gnjile kruške.
Za satiæ meda dat' æu je svakom!
govori medo na jelo lakom.
-Poæi cu s vama, jer volim šalu,
hoæu da vidim ježa - budalu!



DIVLJA SVINJA

Sve troje jure k'o divlja rijeka,
odjednom-evo-kaljuga neka.
Divlja se svinja u njojzi banja,
pospano škilji i - jelo sanja.
-Hr-nji, junaci, sumnjiva trka,
negdje se, valjda bogovski krka?!
-Poskoèi svinja, uz mnogo graje,
a vuk joj na to odgovor daje:
-Tražimo razlog, blatnjava zvijezdo,
zašto jež voli roðeno gnijezdo!
-Roðeno gnijezdo! Tako mi sala,
za pola ruèka ja bih ga dala!
Poæi æu s vama jer volim šalu,
hoæu da vidim ježa-budalu!

PRED JEŽEVOM KUÆICOM

Svi jure složno ka cilju svom,
kuda god proðu-prasak i lom!
Pristigli ježa, glede: on stade
kraj neke stare bukove klade.
Pod kladom rupa, tamna i gluha,
prostirka u njoj od lišæa suha.
TU Ježiæ uðe, pliva u sreæi,
šušti i pipa gdje li æe leæi.
Namjesti krevet, od pedlja duži,
zijevnu, pa leže i noge pruži.
Sav blažen, sretan, niže bez broja:
-Kuæico draga, slobodo moja!
Palato divna, drvenog svoda,
kolijevko meka, lisnatog poda,
uvijek æu vjeran ostati tebi,
nizašto ja te mijenjao ne bi'!
U tebi živim bez brige, straha
i branit æu te do zadnjega daha!

TRI GALAMDŽIJE

Medvjed i svinja i s njima vuja
grmnuše gromko prava oluja:
-Budalo ježu, bodljivi soju,
zar tako cijeniš straæaru svoju?!
Koliba tvoja prava je baba,
krov ti je truo, prostirka slaba.
Štenara to je, tijesna i gluha,
sigurno u njoj imaš i buha!
Kuæicu takvu, hvališo mali,
za ruèak dobar svakom bi dali!
Rekoše tako, njih troje, ljuti,
dok mudra lija po strani šuti.

JEŽEV ODGOVOR

Diže se Ježiæ, oèi mu sjaje,
gostima èudnim odgovor daje:
-Ma kakav bio moj rodni prag,
on mi je ipak mio i drag.
Prost je i skroman, ali je moj,
tu sam slobodan i gazda svoj.
Vrijedan sam, radim bavim se lovom
i mirno živim pod svojim krovom.
To samo hulje, nosi ih vrag,
za ruèak daju svoj rodni prag!
Zbog toga samo, lude vas troje
èestite kuæe nemate svoje.
Živite, èujem, od skitnje, pljaèke
i svršit æete - naopaèke!
To sluša lija, pa sudi zdravo:
-Sad vidim i ja, jež ima pravo!
To reæe, klisnu jednom cuviku,
a ono troje digoše viku:
-Jež nema pravo, nastranu šala:
a i ti, lijo, baš si - budala!

KRAJ

Šta dalje bješe, kakav je kraj?
Prièaæu i to, potanko, znaj.
Krvnika vuka, jadna mu majka
umlati brzo seljaèka hajka.
Trapavog medu, oh, kuku, lele,
do same smrti izbole pèele
I divlja svinja pade k'o kruška,
smaèe je zimus lovaèka puška.
Po šumi danas, bez staze, puta
Ježurka Ježiæ lovi i luta.
Vještak i majstor u poslu svom,
radi i èuva roðeni dom.

Branko Æopiæ

MAGAREEA ŠETNJA


U šumu šetat' poš'o
je magarac "I-A"
pa kukavicu pit'o
dal' ona pjevat zna,
i natjecat se stala
pjevaèa ova dva.

"Ku-ku, ku-ku", pa "i-a"
to bješe njihov poj.
Dok kukavica kuka,
on njaèe i-a svoj

Da dvopjev taj bje smiješan
to svatko može znat',
tko sam i nije èuo
te èudne pjesme sklad


Evo jedne edekativne

Prije i poslije jela
treba ruke prati
nemoj da te na to
upozorava mati
prljavim rukama
zgadi se jelo
pa se tako bolest
uvuce u tijelo.


TUCA NA TANJURU
(ljubav izme?u krastavca I salate)

Dragi krastavcicu, uvijek tvoja bit cu
Listovi salate bit ce samo za te

Ljubljena salato, moje suvo zlato
Moja kristalino, moja balerino

Ljubavi, ljubavi, svima daj objavi
Da je srca srela Amorova strijela
Ljubavi, ljubavi, tko li to sastavi
Najljepsu sonatu: krastavac-salatu

Tvoje tvrdo tijelo najsladje je jelo
Zelena ti kora ljubiti se mora

Putarice meka, da l' te netko ceka
Budi mi ljepota do kraja zivota

Ljubavi, ljubavi...




LEPTIRIAU ŠARENIAU

leptiriæu šarenèiæu
doði meni amo
evo imam lijepu ružu
pomiriši samo

ja bih došo
al se bojim
tvoje igle klete
ubot æeš me
probost æeš me
onda zbogom svijete

neau lepko
neau lepko
zivota mi moga
hocu samo da izbrojim
kolko imas noga


e, pa to ti mogu reæi
iz daleka malo
leptir ima šest nožica
a sad zbogom maro..





MIŠEVI I MAEKE

"kad su miši maèke tukli
za rep su ih jako vukli
oko kuæe, preko plota
kakva biješe to sramota

mijau mijau bježe maèke
preko reda naglavaèke
bježale su oko štala
tražile su vrata mala

preko plota su utekle,
kud su pošle nisu rekle,
miševi su sad u kolu
zapoèeli svoju školu"

DOHVATI,MI TATA,MJESEC

Dohvati mi, tata, Mjesec
Da kraj mene malo sja!
Dohvati mi, tata, Mjesec
Da ga rukom taknem ja.

Mjesec mora gore sjati
Ne smije se on skidati.
On mora kod zvijezda biti
Put zvijezdama svijetliti
Da zvjezdice kuci znaju
Kad se nebom naigraju.
I na zemlju mora sjati
Da zec vidi vecerati
Da jez vidi putovati
Da mis vidi trckarati
Da bi ptice mogle spati
I da tebi, moje dijete,
Mjesec lagan san isplete
Od srebrnih niti
Pa da snivas i ti.


KAKO ŽIVI ANTUNTUN

U desetom selu
Živi Antuntun.
U njega je malko
Neobièan um.

On posao svaki
Na svoj naèin radi:
Jaja za leženje
On u vrtu sadi.

Kad se jako smraèi,
On mrak grabi loncem.
Razlupano jaje
On zašiva koncem.

Da l' je jelo slano,
On to uhom sluša.
A ribu da pjeva
Nauèiti kuša.

Na livadu tjera
Bicikl da pase.
Da mu miše lovi,
On zatvori prase.

Guske sijenom hrani,
Snijegom soli ovce.
A nasadi kvoèku
Da mu leže novce.
Kad kroz žito ide
On sjeda u èun.
Sasvim na svoj naèin
Živi Antutun.

LUDI DAN

Pijetao mi jutros rece
Kume dragi, dobro vece!
Jeli ovo san il' java?
S misevima macka spava
Krezub jarac pusi lulu
Siv magarac svira frulu
Za rep liju guska vuce
Saran leti iznad kuce
S punom torbom majmun stran
Cestita mi ludi dan!

Darova je puna torba
Od bunike u njoj corba
Posoljene tu su sljive
Na rostilju lude gljive
Od trnjina sljivovica
Od kopriva gibanica
Od paprike med u zdjeli
Od kukolja hljebac bijeli
Rep podvinu majmum tad:
Pij i jedi, bit ces mlad!

Gledam jadan sta se zbiva
Sjekira u vodi pliva
Koza vijenac mece na se
U pidzami zijeva prase
Potkovana zaba rza
Uz brijeg tece rijeka brza
Vjeverica pjesmu pise
U maramu mjesec kise
Jao, ljudi, sto je to?
U rog roden duva vo!

Obratih se tad na pijetla
Obraza ti, rekoh, svijetla
Kakve li su ovo stvari?
A meni ce kokot stari
Gle, u Mudroj knjizi pise
Carolija nema vise.
Tek istina jedna ziva
U ovoj se knjizi skriva
Da jos ima ludu car
Trideseti februar
Za kog ne zna kalendar!

Gustav Krklec

(PAR PJESMICA BEZ NASLOVA)

Boc-boc iglicama
ne diraj ga ruèicama
bode bode jež
bit æe suza bjeeeeež....

Ide medo u duæan, nije reko dobar dan
ajde medo van, nisi reko dobar dan
Došo medo drugi dan, pa je reko dobar dan
ne idi medo van, sad si reko dobar dan

-Paèja škola-
Jeste l' èuli djeco, vjerujte bez šale
otvara se škola za paèiæe male
Svi paèiæi došli, kao ðaci stoje
stari patak stavio naoèale svoje
Uèio ih, uèio, od srijede do petka
al se nisu maknuli dalje od poèetka
Sve što može nauèiti
paèurlija ta
ono što je prije znala
pa-pa-pa-pa-pa


kisa pada kap, kap, kap
noge mokre cap, cap, cap
mokro lice, mokar nos
mokri smo vec skroz na skroz

---

prste ima ruka svaka (treperite prstima usput)
kad ih stisnes to je saka (stisnite sake)
bum-bum (lupkajte sakom u saku)
ta je pjesma laka

igrale se ruke dvije (izvodite pokrete rukama)
tko ce prije
bum-bum
ta je pjesma laka

---

dvije male bubice
zaspale u travi
nasred puta prometnog
gdje prolaze mravi



Rodo, rodo, klipa, klapa,
donesi mi malog brata,
ako neæeš brata,
donesi mi seku,
ako neæeš seku
dobit æeš po repu


TATA KUPI MI AUTO
Moja mala djevojcica
Puna je velikih zelja
Bas kao sipak pun kostica
Ona je puna veselja

Tata kupi mi auto
Bicikl i romobil
Kupi mi medu i zeku
Kolica Jugovinil
Tata kupi kolaca
bombona i narance dvje
Jednu malenu bebu
Tata kupi mi sve

Moja mala djevojcica
Voli i setnje i price
Ali u gradu pred izlogom
Taticu gnjavi i vice
Tata kupi mi auto…..

Rega rega, bit æe svega
Pjesmu pjeva žablji zbor
Tamo usred bare naše
Imale su dogovor

Rega rega, bit æe svega
Jedna žaba uze rijeè
Sad ni usred bare naše
Nema pravog mira veæ

Rega rega, bit æe svega
Eto rode u taj èas
Zgrabi žabu, a sve druge
Pobjegoše tad u šaš

-------
Kanon (kao "Bratec Martin")

Koka snijela jaje, ko ko dak
Sad æe biti graje, ko ko dak
Ko ko ko ko dak, ko ko dak, ko ko dak,
ko ko ko ko ko ko daak, ko ko dak


ŠPANSKE LA?E

Španske la?e morem plove
Sada ovaj eas
U njima su dva drugara
Kao divan san
Jedan biješe moj kolega a
Drugi sam ja
Moj kolega kaput skida
Pismo sastavlja
Pa u sinje more skaee da ga prepliva
Kad je došo do po mora
Spustila se noa
On podiže glavu k nebu
I zatraži pomoa
Zbogom oee, zbogom majko
Zbogom sejo ti
Još jednom glavu diže zbogom ljubavi….

ŠAPUTANJE

Od kuae do škole,
Od škole do kuae,
Uvijek se ponešto šapuae šapuae
Tiho, tiše, tiho, tiše
Ko padanje kiše

Šapuau se pisma I šapuau tajne
Šapuau se zakletve velike I tajne
Tiho, tiše, tiho, tiše
Ko padanje kiše.

CVIJETAK ŽUTI

Gdje je onaj, cvjetak žuti
Što ga cijela šuma zna
Gdje se skriva zašto šuti
Al ga što uvrijedih ja

Nek me vodi
Labud bijeli
Kojeg pozna šumski svijet
Il nek hladni vjetar veli
Gdje je taj moj mali cvijet

Vjetar šušti grane dira
Pita cvijet gdje sniva sad
Još mi srce nema mira
Do?i cvijete smiri jad.

U njem boje sunca ima
Što nam divni dade maj
Stiže jesen, ide zima
Vene cvijet, svoj na?e kraj.







LISTAJ, BLISTAJ ZVJEZDO MALA

Blistaj, blistaj zvjezdo mala.
Tko si, sto si, rado bih ja znala.
Visoko gore vidim te ja. Kao dragulj blistas sva.
Blistaj, blistaj zvjezdo mala.
Tko si, sto si, rado bih ja znala.

(TWINKLE, TWINKLE LITTLE STAR

Twinkle, twinkle little star.
How I wonder what you are.
Up above the world so high, like a diamond in the sky.
Twinkle, twinkle little star.)



EAJNIK


Ja sam mali cajnik
trbuh mi je pun
to je moja rucka,
a ovo je moj kljun.
Kada se zagrijem
i cujes moju pisku
nagni me i izlij
u salicu nisku.

(I'M A LITTLE TEAPOT

I'm a little teapot
short and stout.
Here is my handle
and here's my spout.
When I get all steamed up
hear me shout.
Tip me over
and pour me out.)






PROGLAS DJECE ( za baba-rogu)

Dragi odrasli i svi ljudi dobre volje!
mi djeca ovog ulaza, spokojna i mirna više nismo
otkako se doselila baba-roga...
svakodnevno plaši djecu policijom i prijeti!
...draga djeco nemojte se glasno smijati i igrati, jer baba-roga treba se odmarati...
STIHOVI:
...pala je noæ
kuæa se na kuæu naslonila, kad je baba-roga s policijom na vrata zazvonila!
djeca su od straha plakala
a i roditelji su zbunjeni bili...
jer ne shvaæaju zašto su optuženi bili!!!

BABA-ROGO MOLE TE DJECA
DA SE OD SADA PONAŠAŠ POPUT NAS...
SRCEM OSTANI DIJETE,
JER TO NAJVIŠE VOLIMO!!!
NE PRIJETI NAM, JER I SLOBODU VOLIMO...
NEMOJ DA TE MRZIMO, SAMO ŽELIMO DA U VESELOM OKRUŽENJU ŽIVIMO!!!

ovo je napisala moja susjeda, teta u vrtiæu i mama troje djece


TVOJA STAZA

Èuj, kad ti je stvarno teško, kad te nešto stvarno muèi,
i kad ti je stvarno tijesno na ulici i u kuæi,
daj, odmahni lijevom rukom,
daj, odmahni desnom rukom
i odluèno, èvrsto kreni za neèujnim nekim zvukom.

Kreni stazom koje nema

To æe biti tvoja staza.
Tko zna što ti sutra sprema taj tvoj put bez putokaza,
al' znaš: to je tvoja cesta što nekamo ipak vodi
i da na njoj nema mjesta za drugoga.

Zato brodi!

Ako ipak negdje na lud kamen zakoraèiš,
pa kad glavom o tle tresneš, nemoj zato da se smraèiš,
veæ, molim te, junak budi, k'o da ništa bilo nije
pa nastavi cestom svojom još oštrije nego prije.

A kad ti je zbilja dobro, kad pomisliš da si snažan,
smiri malo svoju snagu, i nemoj se pravit važan.
I nastavi cestom svojom, niti lijevo, niti desno.
Po širokom hodaj usko, a napni se kad je tijesno.

I jednog æeš dana stiæi na sam kraj tvoga puta.
Tog æeš èasa možda biti bez cipela i kaputa,
al æeš znati što si, tko si, i koliko zbilja vrijediš.

Da si Netko samo zato, što jedino put svoj slijediš.

Maca od pliša

Djevojeica se mami tuži:
“Moja maca niš ne kuži!
Ne zna piti niti jesti,
Ne zna ko sve mace presti,
Mogu plakat kao kiša,
Neae mi ulovit miša.”

Mama sluša pa joj kaže:
“sve se kaeri lijepo slaže!
Maca ne zna,
Piti, jesti
Niti sjesti
Niti presti
Ne može ti ulovit miša,
Jer je maca sva od pliša!”


















ZADOVOLJNI MIŠ

Mišu došli gosti
Svi u jednoj grupi
Nasta prava gužva
u toj mišjoj rupi.

Stari maeak provirio,
Vidjeli mu brk
I svi gosti dali se
U panieni trk.

Iznena?en miš u rupi
Potajno se maeku divi,
Godinama posve sam
U toj rupi sretno živi.

Da su gosti otišli
Zadovoljstvo on ne krije,
A odnosi sa starim maekom
Bit ae isti ko I prije.


ZEBRA
Imam trake boje srebra
Svi me zovu “zebra”
A da bude bolja for a,
Na meni su dva semafora.

Sva me djeca jako vole
Od prijelaza gore dolje
Vea me cijela le?a bole.

Ali mene to ne smeta
Euvam djecu od prometa.











STRAŠILO

Na žitnome polju
Dok zora sviae,
Strašilo od krpa gromoglasno viee:

Strašilo sam strašno
Gledajte mi lice, strašim sve od reda
A ponajviše ptice.

I dok je to govorio
Doletio je kos
I strašilu je strašnom
Pokakio se baš na nos.
_________________
Tino 01.07.2001.g.
Luka 14.09.2004.g.

STRANICA ZA MAJKE I DJECU RODA
Utipkao Slatkis malena - 22.4.2005. u 22:49 Komentari ( 3 )

Mali ptia
Mali ptia
O kaži mala ptico
ti što tužno pjevaš to,
i oko gnijezda žalosno
ti letiš naoko...

Da znaš milo djete ti
što tuga je i sram,
ukraden mi je mali ptia
stog mati plaee sad...

I gnijezdo je razoreno,
moj skromni mali dom.
Ja živjet više ne želim
u zlobnom svijetu tom!

Kad to euo djeeak
obuze ga tuga i sram,
on gnijezdo brzo popravi,
i ptica vrati sam!

Trei zeka izdaleka,
oblio ga znoj
trei jadan žedan,gladan, I uzdiše joj.
Prepeao se jer je netko povikao stoj,
Pa ae trk0om da se skloni u kuaerak svoj,
Srce mu je zaigralo huja, huja hoj….


Zavieaju moj,
mili rodni kraj,
mirisna polja i
cvijetni gaj
to moj dom je znaj.

Šumi rjeeica,
teee u beskraj,
na brijegu
kuaica bijela
je sva,
to moj dom je znaj.

Majka je u njoj,
bdije noa i dan,
osmijeh na licu
uvijek joj sja
kad me ugleda...
Imam jagnje maleno
Imam jagnje maleno,
runo mu je svileno,
povazdan se igram s njim,
kao s drugom iskrenim.

Svježe trave nakosim,
pa bekanu donosim,
donosim mu na dlanu,
svome milom bekanu.

Kad se bekan najeo,
on poskoei veselo,
zvonce zvoni cin cin cin,
ja u igru hajd' za njim


Malo vrapee
"Daj mi ,daj mi mama,
tanano kanapee,
da za nogu vežem,
ono malo vrapee,
što na zemlju pade"-
tako moli Rade...

"Dala bih ti sine,
i eitavo klupee,
al' nediraj
ono, maleno mangupee,
ono traži milo,
majeino krilo"

Autor: nepoznat



Paeja škola
Jeste l' euli djeco,
Verujte, bez šale
Otvara se škola
Za paeiae male.

Svi paeiai mali
kao ?aci stoje,
stari patak metn'o
naoeale svoje...

Ueio ih ueio
od srijede do petka,
al' ih nije naueio
dalje od poeetka!

Ništa drugo ne nauei
paeurija ta,
nego što je i prije znala,
pa pa pa pa pa!

Autor: Jova Jovanovia Zmaj

Najtoplije oko
Sunce ima žuto oko -
visoko, visoko.

More ima plavo oko-
duboko, duboko.

Zemlja ima sme?e oko-
široko, široko.

Svako ima svoje oko-
široko, duboko...

Sa njim gleda,
s njim se smije.

Al´od svih je
NAJTOPLIJE :

Oko što ko vatra grije,
oko što se meni smije,
oko što se brine za me...
To je OKO MOJE MAME!

Autor: nepoznat


Bebe
Bebe su kao san i ptieije krilo,
one su kao prve bijele rade.
Bebe su nešto beskrajno drago i milo
i sve mamine radosti i nade.

Bebe su kao laste nježne
što se raduju prvom letu.
One su najbjelje pahulje snježne
i najtopliji osmijeh na svijetu.

Bebe su nešto kao travke tanane,
a liee i na zvijezdu visoku.
One su umilne pjesme lagane
i najsjajnije sunce u maminom oku.

Autor: nepoznat
<<< - - >>>



Kad djeca vole
Kada djeca vole
Tratineice se spletu
U vjeneiae,
Zaeu?eni maslaeak
Podvije rep
Kao žuti maeak,
A ljubieice plave
U najljepšem,
Najdražem strueku
Pobjegnu iz trave.

Autor: nepoznat
<<< - - >>>


Mala Luca
Naša mala Luca
Sa stolice muca

Mati mati mati
Koliko je sati

Gladna sam vea i ja
Gladna je i kuca

Eno i sat kuca
Treba da se ruea

A i ptica pjeva
I njoj kree crijeva

Autor: nepoznat



Medo Miško
Medo Miško zaspao
Lezi potrbuške
Sanja da je legao
Ispod jedne kruške

A sve kruške padaju
U zelenu travu
Samo medo ne može
Da podigne glavu

Autor: nepoznat
<<< - - >>>


Proljetna pjesma
Slušao sam jedno jutro ptieicu,
proljeau je izvijala pjesmicu,
ciju ciju, ciju ciju ci ju ci
ciju ciju, ciju ciju ci ju ci.

Na livadi bijelo stado hladuje,
a pastiree proljeau se raduje.
trala, lala, trala lala tra la la
trala, lala, trala lala tra la la.

A u bari sve žabice krekeau,
raduju se i krekeau proljeau.
kreke,kreke, kreke kreke kre ke ke
kreke,kreke, kreke kreke kre ke ke.

Autor: nepoznat



Mala maca
Imam malu macu
lijepu kao san
oei su joj tamne
kao kišni dan.

Breiai joj nježni
dlaka joj se sja
volimo je svi
a najviše ja.
Vrapeia
Eika poštar, djecu pit'o
prije dva-tri dana:
Ko je Neo? Ima pismo
Od starog Dživdžana?

A u pismu: Dragi Neo,
Zima se vea sprema,
A za mene i za moje
Nigdje hrane nema.

Pa te molim kao nekad,
Prijatelju pravi,
Skupi mrve poslje jela
I na prozor stavi.


Crtež malog djeeaka
Suneani krug
Nebeski svod
Crtež je malog djeeaka

Nacrta on
Napisa on
U uglu na listu svom

Uvjek nek bude sunce
Uvjek nek bude nebo
Uvjek nek bude mama
Uvjek nek budem ja

Uvjek nek bude sunce
Uvjek nek bude nebo
Uvjek nek bude tata
Uvjek nek budem ja
JEŽIA UBODEŽIA

Ježia Ubodežia
peo se na brježia.
Poeeo je padat snježia
pa je ježia
bježia
bježia
pobjegao kuai:
napravio tamu
obuko pidžamu
legao u krevet vruai
pa spava li spava –
vidi mu se samo glava.

Ležia
ležia
ježia,

pa
da,
pa
da
snje
žia




Luko Paljetak

KESTENOVA DRUŽINA

Podnevno se zvono euje,
Vrijeme rueka najavljuje.
Skladno tuee:din-don
Kad zazvoni telefon.
Mene moja baka pita
Dal mi se danas skita?
Brzo jedem rueak svoj
Vea me zove ptica poj.
Šetet aemo baka I ja
Sve dok sunce toplo sja.
Punu torbu jeseni
Nabrat aemo veseli.
Pa umorni kuai stiai,
Djeda iz sna hitro diai.
Hajde,djede,trei,skoei,
Igrati se valja poai.
Noau spavaj, sad je dan,
Šteta trošit dan na san

Ide djedo mrmlja nešto,
Novu igru smišlja vješto,
Šilo,nožia,eaekalice
I kestenove polovice
Postadoše vojska prava.

Al vojniku vea se spava.

Sprema baka na brzinu
Kestenovu družinu
I još toplu užinu
U torbicu,
Pa na rame
Nosi me do moje mame.

Klonula je mala glava,
Na bakici svojoj spava.
Sniva lijepo sve se smješka
Sanja vea da grade snješka.
Sutra opet sve iznova,
Baka, djed I igra nova….


CIRKUSKA PREDSTAVA
U gradu Strnjaku truba svira:
tram-tra-ta, tram,
a s cirkuskih kola govori kokoška Mira:
Danas se prire?uje cirkuska predstava
u kojoj sudjeluju slon, krokodil i majmun Java.
Me?u tom velikom trojkom
pravo iznena?enje priredit ae vam jedna krava.
Osim toga,
džez glazbu izvodit ae trio:
slavuj, vrabac i roda.
U posljednjoj toeki programa
pjevat ae tetka svinja i pametni magarac Gama!




ODBJEGLE KNJIGE
Kad iz škole Vlado do?e
torbu baci u kut
i na igranje po?e.
Ležeai u kutu jadna torbica reee:
- Eudno li, dijete, baca me kao smeae!
Na to jaukne knjiga:
- Eh, i ja sam prepuna briga!
Vlado po meni šara
i još trista euda stvara.
Za knjigom bilježnica stenje:
- Uh, što li tek radi od mene.
Listove kida i pravi avione,
ili pak u njih umata bombone.
Razgovor prekine torba:
- Hajdemo skupa pobjeai svi od tog vražiaa,
dragi moji,
i naai ljepši i život bolji.
Potom iza?oše knjige iz kuta na ulicu,
pro?u kroz park i stignu
pravo u tvornicu.
Vlado je tražio knjige, svoje velike brige.
Njih nigdje, pa nigdje.
Onda se sjeti i pogleda u kut,
tu spazi papir žut.
Na njemu krupnim slovima piše:
NEAEMO TE TRPJETI VIŠE !
Otišle smo u tvornicu da od nas stvore
lijepe i eiste knjige nove !




VRIJEDNA CICA
Pogledajte malu cicu,
baš je ona vrijedna!
Cijelu veeer vestu prede
za maloga Icu.

Sva je vesta ispletena
od srebrnih niti
i u njoj ae malom Ici
bome toplo biti!



MAEKOVA NEZGODA
Pokraj tople peai maeak Brko drijema
ne znajuai što mu jedan mišia sivi sprema.
Tada odjednom otvori oei,
jaukne bolno i poskoei.
Cvileai se uzduž izvali na podu,
mali ga je mišia ugriz' o za nogu.
U tvrdnji se svojoj prevario nije
jer euo je kako se iz rupe
sivi mišia smije.



MEDVJEDIA I KRUŠKE
Trei mali medo ispod zrele kruške
i govori ocu medi:
- Eh, tako mi njuške, dohvati mi tata
tri malene kruške!
Posluša ga tata medo i dohvati krušku,
medvjedia ga zato poljubi u njušku.
Sav presretan k tomu reee:
- Eh, tako mi, oee, moje male brade,
te su kruške sla?e i od eokolade,
pa za ljubav moju
dohvati još krušku koju!





RIBOLOVAC
Na obali Jošave
sjedi djeda Mata
i oveaom udicom
male ribe hvata.
A onda ih stavlja
u veliku torbu
i veselo kuai žuri
da napravi eorbu


KAKO JE AELAVI EIKO HTIO NAPRAVITI KOSU
Uhvatio eiko neku dobru zgodu
da za kosu kupi eudotvornu vodu.
Žurno kuai ide, radosno se smije,
na aelavu glavu eudnu vodu lije.
No, ne niee kosa iz eikine glave,
vea i dalje na njoj stoje
tri dlaeice male.
Ljutit eiko psuje i od jada plaee,
te svu krivnju baca -
na proizvo?aee !



ZEEIA
Vije i vije snijeg
zasipajua dol i brijeg.
Podalje pod stablom golim
kuka i cvili mali zec.
Još jueer je imao majku
koja ga je grijala toplim tijelom
i nježno, k'o svaka mati,
umivala jezikom po eelu bijelom.
Vije i vije snijeg,
a zeeia mali,
k'o izgubljeno ptiee iz jata svog,
pod golim stablom, suzama krupnim,
šapuae svoju duboku bol.


HVALISAVI ŽABAC
Na lopoeu barom plovi jedan žabac mali -
skaee, pjeva i bueno se hvali:
- Ne bojim se patka, vele da on žabe jede,
ali to je samo varka.
Roda ? To je krupna ptica,
puno jede,
pa mi žabe za nju samo sitnica.
S podvodnim proždrljivcem spreman sam se uvijek tuai
i dakako, mili moji,
deblji kraj izvuai !
Al' žapeevu ovu hvalu
prekinuo rasni patak,
za tren oka pojeo mu
slasni - batak !




CICA IDE U KINO
Mala nam se cica sprema
pa je pita druga njena:
- Kamo se spremaš tako fino ?
Cica ae na to:
- Ja, drugo, idem sad pravo u kino !



RUŽAN SAN
Mali Željko sniva vrlo ružan san:
Cijelog dana svome djedu
sijao je lan.
Usred crne njive na njega su skoeile
dvije pantere žive !
Jedna ga je ugrizla,
druga grebati stala.
Al' kad se probudi,
njegovim se uhom igra
jedna lijepa cica mala !




SAN O LUTKI
Sanjala je mala Lada
da ima lutku
kojoj je ime Nada.
Ueila je slova,
priee, pjesme i broj do broja.
Hranila je eokoladom,
mlijekom, mesom
i kruhom s marmeladom.


NADINA PJESMA O LUTKI
Moju lutku boli glava,
zato sada mirno spava.
U košulji jednoj leži,
iz kolica mi ne bježi.
Haljinicu jednu ima,
al' nikad joj nije zima.
Na glavi joj dvije - tri kose,
a nogice uvijek bose !

LUTKA I MIRKO
Mali se Mirko važan pravi
buduai da ima kamion mali
u kojemu cijeloga dana
prevozi kore od banana.
Lijepa mu lutka viee:
- Nemoj se tako praviti važan,
moja seka Mira ima kamion
koji prekrasno svira !



STVARNO NE ZNAM
Ja stvarno ne znam
što se to s mojom mamom zbiva.
Iz dana u dan raste joj trbuh,
a ne govori mi ništa.
Osjeaam da nešto skriva.
Jedne je veeeri upitah:
- Zašto si mama debela tako ?
Ona se na to nasmije jako
i šapne mi nježno:
- Dobit aeš na dar bracu il' seku,
svejedno.
U naš dom ae doai
kad stigne zima.
Šutim i razmišljam:
Kakve to veze s debelim trbuhom ima ?


Plavi euperak
Plavi cuperak
obicno nose
neko na oku,
neko do nosa,
al ima jedan cuperak plavi zamislite gde?
- U mojoj glavi.

Kako u glavi da bude kosa?

Lepo.
U glavi.
To nije moj cuperak plavi,
vec jedne Sanje iz šestog "a"

Pa šta?

Videceš šta - kad jednog dana
cuperak necije kose tude
malo u tvoju glavu ude,
pa se umudriš,
udrveniš,
pa malo - malo. . . pa pocrveniš,
pa grickaš nokte
i kriješ lice
pa šaljes tajne ceduljice,
pa nešto kunjaš,
pa se muciš,
pa uciš - a sve koješta uciš.

Izmešaš rotkve i romboide.
Izmešaš nokte i piramide.
Izmešaš leptire i gradove.
I sportove i rucne radove.
I tropsko bilje.
I stare Grke.
I lepo ne znaš šta ceš od muke.

Sad vidiš šta je cuperak plavi
kad ti se danima mota po glavi,
pa od decaka- pravog junaka
napravi tunjavka i nespretnjaka

Starac i klupa
U parku eesto dolaze skupa
jedan starac i jedna klupa.

Usamljen, tužan djedica sjedi,
pa moli klupu da s njom besjedi.

Klupa ga sluša, kao dobra baka,
draga joj djedova rijee svaka.

U podne klupa pruži svoj dlan,
daruje starcu najljepši san.

Pa još zamoli nježnu brezu,
da pruži granu - ko lepezu.

Na stareevo rame sleti i ptica,
cvrkutom odagna tugu s lica.

Oeev kaput
Oeev kaput sa velikim dugmadima
vea je pregurao šest dugih zima.

Dvije su jeseni kako majka štedi,
da otac zamijeni kaput blijedi.

A kad dan do?e da kaput kupi,
otac šakom o stol lupi:

Ima mnogo važnijih stvari,
dobar je, dobar, i ovaj stari!

I kad je stigla i sedma zima,
otac je slegnuo ramenima.

I kad se osma zima svali,
otac ae poeeti kaput da hvali.

Obuaiae, pažljivo, svoj zimnjak sivi
i poeeti pred nama da mu se divi:

Ima mnogo važnijih stvari,
dobar je, dobar, i ovaj stari!

Djeeak ispod stola
Vea dva sata,
vea tri sata,
jedan tata,
s petog sprata,
eisti svoja nova kola ...

Vea dva sata,
vea tri sata,
jedan bata,
s petog sprata,
euei autke ispod stola ...

Zašto tata,
ta dva sata,
ta tri sata,
ili bar od toga pola,
nisi sa mnom ispod stola?

Pa da nešto šapuaemo,
da prieamo,
da maštamo,
i skupa da odlutamo
negdje tamo,
gdje nas eeka,
livada i kraj nje rijeka


Ruke moga tate
Da li ste vidjeli moga tate ruke?
Da li ste njihov stisak osjetili?
Liee na dvije kamenite luke,
gdje su žuljevi - la?e usidrili.

Da li ste gledali moga tate ruke,
kad u njima oživi gigant - dizalica?
Tad su to dvije sunca pune luke,
u kojima gradovi ogledaju lica.

Da li ste spoznali moga tate ruke,
dok mi nježno prebiru plave vlati kose?
To su tada dvije bistre, tople luke,
koje moju tugu daleko odnose.

Maeak Brko
Njušio je maeak Brko
dvije zrele kruške.
Projuri mu Mijo
pravo ispred njuške.

Dograbio maeak Brko
u dva skoka miša.
Mjerio ga on od repa do njuške,
"Sla?i si ti Mijo od najzrelije kruške!"




Mama Maca
Sinoa, naša maca zaspala je sama,
a jutros je poklonila eetiri mace nama.
Jedna crna, jedna bijela, a dvije šarene,
sve eetiri male, premalene.

Svaki dan ih maca pere, brižljivo ih euva,
ušuškava, zatvara sve otvore da im ne naduva.
Još okice nisu otvorile svoje.
Pitam se zašto, "dal`se neeeg boje?"

Djecu ne donose rode
Jednog dana,
rješio moj tata,
za ro?endan
da mi kupi brata,
pitao je u duaanu
gdje prodaju suhu hranu
i kupus iz Srema
rekli su mu nema.

Drugog dana rješio moj tata
za ro?endan
da mi kupi brata
pitao je u duaanu
gdje prodaju suhu hranu
i kupus iz Srema
rekli su mu nema.

Treaeg dana do?e mama
sva nasmijana
pravo iz porodilišta
kao da to nije ništa
i reee sa vrata
donosim ti brata!

A tata,a tata...
a tata zbori rode,
dosta je bilo bajke,
djecu ne donose rode
vea ih ra?aju majke,
djecu ne donose rode
vea ih ra?aju majke!

Au što je škola zgodna
Au što je škola zgodna
leei lenjost i samoau
Ko da mi je kuaa rodna
Šteta što ne radi noau

Kad nisam u svojoj školi
mene moja duša boli
Nema one družine
da delimo užine

Au što je škola sjajna
u klupama par do para
Svaki šapat svaka tajna
jednu novu ljubav stvara

Kad nisam u svojoj školi
mene moja duša boli
Nema one s kikom
koju ne dam nikom.



Vuk i ovca
Eini mi se vekovima
Vuk sa ovcom nešto ima.

Kad je vidi kako pase
Vuk naprosto ne zna za se.

Ovca kad mu vidi oei
Ni da bekne ni da skoei.

Ovca ne sme da se brani
Vuk se njenim strahom hrani.

Ne razumijem te odnose
Ni zašto se ne podnose.

Vuee vuee bubo lenja
Neko pliva u Savi
Neko radi u Rumi
Neko šeta u travi
A vuk živi u šumi.

U školi ga ne vide
Nema ni maturu
U muzeje ne ide
Prezire kulturu.

Vuee vuee bubo lenja
Šta ae reai pokolenja
Vodio si život buran
Pa ostao nekulturan.

Usta su mu snažna
Duša mu je drumska
Obeaanja lažna
A aud mu je šumska.

Uvek oštro reži
Uvek budan leži
Eak i kada beži
Ka zverstvima teži.

Vuee vuee bubo lenja
Šta ae reai pokolenja
Vodio si život buran
Pa ostao nekulturan.

Išli smo u Afriku
Išli smo u Afriku
Da sadimo papriku
Znate onu žutu
Finu ali ljutu

Jednogrba kamila
Zaeas se pomamila

Odmah se tu stvorila
I debela gorila

Onaj majmun sa grane
Misli to su banane

I zebra je videla
Jako joj se svidela

Grize gladni papagaj
Misli neko voae fraj

Videli smo žirafu
Misli meze uz kafu

Ni ree nisu kazali
Sve su zaeas smazali

Ništa nisu slutili
Pa su se zaljutili

Sad kuka pola Afrike
Zbog banatske paprike
Znate one žute
Fine ali ljute

List na putu
Sagnula se mala seja
nad utrti put,
i podigla list sa zemlje
i crven i žut.

Pa pomisli, on boluje,
metla ga na dlan,
a nad njim smiješio se
tih jesenji dan.

I kap kiše, gle, na njemu:
to je suza trag,
pognula se i spustila,
na nj poljubac blag.

Zašuškao list uveli,
sletio na put,
i zaspao snom dubokim
rasplakan i žut.


Eudno mjesto neko


Negdje iza devet gora,
negdje iza devet mora
ima eudno mjesto neko,
malo blizu, pa daleko,
malo crno, malo bijelo,
malo grad, malo selo!

Svašta rade u tom mjestu:
od kolaea prave cestu,
iz bundeva kavu cijede,
jedu -- dok na glavi sjede!

Hahaha -- hohoho!
Ima li još slieno što?

Tamo krave lete zrakom,
gluha muha pjeva svakom,
a šareni šaran moli:
bacite mi slatke soli!

Hohoho -- hahaha!
Što se još o njima zna?



U tom kraju u veselju
med u mlinu stalno melju,
u dimnjaku sove tove,
u šešire sunce love!

HAHAHA --HOHOHO
zove vam se
mjesto
to!


Grleno gugutanje
Slovo po slovo, rijee po rijee,
Moja lutkica izgovara vea.
Smiješi se i grleno guee,
Na veliku radost naše kuae.
Rijee po rijee, slovo po slovo,
To je za nju iskustvo novo.
Od mene ponosnog niko veai.
Pa svima prieam o maloj sreai.

Tako sam se pohvalio tati,
A on mi reee: - Sine shvati,
Fino je kad djete progovara,
Al' nije kad ocu odgovara.

Da, Bilo je tako. Priznajem tužno.
Baš sam se jednom ponio ružno.
Sad se kajem od zemlje do neba,
Jer bio sam kriv. Tako mi treba.

Jednozubi gusar


Bilo je uvijek gusara s bradom,
S jednim okom
Il' drvenom nogom,
Bilo je uvijek gusara bez ruke,
S eelienom kukom,
Kao nekim rogom.
Svi su bili jezivi, strašni,
Od morske vode slani i prašni,
Ali je gori od svih bio
Jednozubi gusar Dente Del Rio.
Imao je oba oka,
Noge dvije,
Ruke grube,
Samo nije, oh strahote!
Imao bijele zube.
Od svih zuba samo jedan
Stršio mu usred usta,
Ko oaza oko koje
Svuda vlada pustoš pusta.
Strašan gusar jednozubi
Kukao je i ridao,
Ali ništa nije krao
Ni pljaekao.
Euvao je zub jedini
I triput ga dnevno prao,
Jer ko mali nije htio
Svakog dana zube prati,
Pa sad strepi da i ovaj
nekamo se ne otklati.


Tuga na livadi
Sa najljepsim vjeneiaem,
Ukrasom na glavi,
Bijela rada cvjetala
U visokoj travi.

Kad su ljudi kosili
Travu vitku mladu,
Neeujno posjekoše
Ljepoticu radu.
Tužno krila spustiše
Leptiriaa jata,
A sunce se zaplaka
Suzama od zlata





Vezeni most
Kad jednom dodješ u grad od lišaa
da budeš najdraži gost,
vidjeaeš kako obale travne
na ruci drže most.

Most vezen žicom svilenom, tankom,
u sedam boja tkan;
ogledalo mu zelena rijeka,
a ukras sunean dan.

Vjetar ga njiše ko voda eamce
svezane u pliaaku;
rojevi svitaca nad njim se pale
pa blista i u mraku.

A pod njim eudni orkestar ljeta
s dva cvreka u duetu,
oglašava se svake noai,
ljepši od svih na svijetu....

Kada nam dodješ u grad od lišaa
da budeš najdraži gost,
preai aeš i ti korakom lakim
vezeni, vitki most.







Strah u šumi

Izjurio iz kuaice
Zeko pa ae
Glasno:
-- Gdje si, vujo, sreao moja
Da te jedem
Slasno?!

Gdje ste, lovci, da vam puške
Izlomim na
Dvoje?!
Sudbinu ae sada vama
Zeeiai da
Kroje!

Gdje si lijo? Zvijeri, gdje ste,
Dok sam dobre
Volje?
Pregrist au vas kao mrkvu
I još malo
Bolje . . .

Eule zvijeri kako zeko
Danas ljuto zbori,
Eak i potok samo o tom
U gori
žubori.

Preplašen je vuk u logu,
Pri srcu mu
Tijesno:
-- Nije l' zeku danas možda
Ujelo što
Bijesno?

Viee zeko, šuma strepi,
Strah posvuda
Pao,
Sakrio se bome brzo
Ko je kamo
Znao.

A iz duplje auk se javlja
I sve dublje
Skriva:
-- Vidio sam da je zeko
Jeo ludih
Gljiva . . .

Polazak u školu
Djeeak se mali u školu sprema
Vea je postao ?ak.
-Kako au, šta au,
veliki svijete,
ja sam još dijete.

Tamo ga eekaju brojke i slova,
Školsko ratište pravo.
-Kako au, šta au,
veliki svijete,
kad sam još dijete.

Škola daleko, putevi dugi,
Opasnosti svuda prijete.
Kako au, šta au,
Veliki svijete,
Zalutat ae do škole dijete.

Majka ga brižno sprema
I daje brojne savjete.
-Kako au, šta au,
veliki svijete,
Ja bih još bio dijete.

A riba kaže ...
Objaviau svima na znanje
vea mi je dosta te frke,
u Carstvu sve foliranti neki
jurcaju svoje brze trke.

Spremam se odavno vea
zasad samo u glavi
da i ja progovorim koju
i zacrtam put svojoj slavi.

Te kuca kaže ljuto... av, av!
Te kvak-kvak patka u bari!
Te maca sa svojim... mjau, mjau!
Te pjetlia s kukuriku jutro objavi!

Pa onda krava... muuu,
pa ovca i njeno... meee,
pa ptice... ciju, ciju, ci,
pa koza s euvenim...bleee!

K'o da je mudrost neka
tamo i tu otvoriti usta,
ueiniau to i ja baš sada
da mi ne ostane želja pusta.


I tako razmišlja riba
gledajuai galamdžija skup,
najednom otvori jako usta,
zijevnu i reee... blup, blup!

Mojoj MAMI (za 8. mart)
Ja nisam više mala
da darujem ti cvijet,
niti sam sasvim stasala
da poklonim ti svijet.
Za tvoj dan mila MAMA
kazem ti veliko HVALA,
za svaku rijee, osmjeh i dodir
koji si meni dala.
Svu nježnost tvoju, snagu i ljubav
želim da ti vratim.
Jednoga dana kada odrastem
moai au sve da shvatim.
Besane noai, zubiae prve...
Cjeniau tad i sama.
Znaau da ništa teže i ljepše
nema vea biti MAMA.
_________________
Tino 01.07.2001.g.
Luka 14.09.2004.g.

Moj brat
Kada moj brat treba da jede
ceremonija poeinje tada,
ljutim se pomalo, vieem na njega,
tjeram ga da se lijepo vlada.
A on se mršti, ljuti i duri
i sve mu smeta, pa da.
Jelo mu vruae, kašika mala
htio bi da je sve eokolada.
A kad se kupa, ma zna se vea
to veliki je dan,
tada se kada pretvara u more
a nekad i u okean.

Stonoga bosonoga
Poželjela stonoga
novu garderobu,
iz butika haljinu
uzela na probu.

I šeširia luckasti
stavila na glavu,
oko vrata mašnicu
lijepu, svjetloplavu.

Putem prema postolaru
radosno se smije,
samo jednu važnu stvar
predvidjela nije:

da obuje nogu sto
nema novca dosta,
stog i dalje stonoga
bosonoga osta.

Što je za me sreaa
Kad me cvrkut ptica budi,
sunce kad mi osmjeh nudi,
kad mi radost puni stan
- sretan svaki moj je dan.

Kada duga nebo krasi
i nad valom sunce gasi,
kada trešnja prva zri
- sretni su mi dani svi.

Kad se djeca jutrom bude,
na cjelov mi obraz nude,
dok mi kradom beru cvijeae
- nema za me veae sreae.

Ljepota
Prelijetao leptir jedan
mali potok u vrbiku,
pa u vodi iznena?en
zagleda i svoju sliku.

-"Potoeiau, ogledalce,
zar to vidim lice svoje?
Da l' još nekog na svijetu
krase tako lijepe boje?
Ima li u koje ptice
ko u mene lijepo lice?"

Potoeia se samo smješka,
nije šala niti greška:
"Nikad dosad oei moje
ne vidješe ljepše boje.
I u tebe, i u ptice,
jednako je lijepo lice,
al' je ipak draže meni
lice jedne djevojeice;
dok si kosu cvijeaem kiti
i radosno k meni hiti,
da u bistroj vodi vidi
hoae l' kome da se svidi.

Tog je trena njena sreaa
od ljepota sviju veaa

Eudnovato sunce
Što se to sa suncem zbilo
da se sad u more skrilo?

Boli li ga možda glava
pa je leglo da odspava?!

Il' se jadno mraka boji
pa do jutra tamo stoji?!

Ako saznaš razlog pravi,
potrudi se, pa mi javi!

Peela
Jedna mala peela žuta
našla cvjetia pokraj puta.
Na laticu bijelu sjela,
da bi praha slatkog jela.

Livada se pred njom pruža,
puna sljeza, divljih ruža.
Od radosti ne zna što ae,
djeci meda dati hoae.





San jednog miša
Jedan je mišia;,
imenom Toto,
odlueio, djeco,
uplatiti loto.

Stigne li ga nagrada,
vea skovan je plan,
od sreae ne može
doeekati dan.

S mišicom jednom,
koja ga voli,
provest ae vikend
- u gorgonzoli.

Hvalisavi slon
Hvalio se, hvalio,
jedan sivi slon -
me?u šumskim zvijerima
najjaei je on!

Hvala se i slava
u trenutku stiša
kada pokraj nogu
on ugleda miša.





Kad se Lejla zaljubila
Kad se Lejla zaljubila,
kod doktora ode,
a doktor joj propisao,
eašu hladne vode.

Joj doktore,
ne šalim se,
ozbiljno je stanje,
u školi sam popustila,
napušta me znanje.

Ne brini se drago dijete,
doktor zna šta radi,
zato popij eašu vode,
voda glavu hladi.

Doktorica
Doktorica, to je teta,
što po grlu mome šeta,
sa kašikom od drveta.

Jako zini
kaži "A",
prepadnem se od tog ja.

Kad ne treba da se zine,
tad mi mama bluzu skine,
slušalicom tada teta,
po le?ima mojim šeta.

Šta li sluša,
ko ae znati,
to je teško da se shvati.

Ja baš ne znam kako vi,
mene sve to uplaši,
kraj mene su tata, mama,
jer ne smijem biti sama.

Kad pregleda nema više,
tada teta recept piše,
viknula bih ja na sve to,
Injekciju nemoj teto!

Zubni kvar
Zubi su vam moji
vrlo eudna stvar,
zabole me samo
kad dobiju kvar.

Za kvarove tata
razne sprave ima,
al' ne može zube
da popravi s njima.

I zato me tata
vodi kod zubara,
jer on lijeei zube
od zubnoga kvara.

Zubar ima sprave
koje nema tata,
za mene su
ogledalo, pinceta i vata.

Pravo da vam kažem,
sakriti ne mogu,
prepadnem se živa,
od glave do nogu.

Tada srce moje
spusti se u pete,
razumjeae eiko,
ja sam malo dijete.

Kad su laste odlazile
Kad su laste odlazile
potoeiau dah je stao,
jorgovan je suzom žutom
za lastama zaplakao.

Nad šumom se magle vile,
na cesti je vjetar meo;
zec od tuge cijelog dana
nije ništa, ništa jeo.

Gavranu se od žalosti
(il' od zime) treslo krilo . . .
Kad su laste odlazile
sve je, sve je tužno bilo.

Zec i vjeverica
Vjeverici kusat zeko
neki dana pod bukvom reko:
- Da je meni takav rep,
ko sunce bih bio lijep!

Vjeverica ko u šali
zecu veli: - Ne budali!
Za poso se brini svoj,
a ne diraj repia moj.


Svak ponešto lijepo ima,
Eim prednjaei pred drugima.
Duge uši tvoj su dar,
a rep dugi - moja stvar!

U mraku
U mraku predmeti razgovaraju;
nešto se tajno dogovaraju.
U mraku rogovi drveau rastu,
eudovišta spavaju u svakom plastu.
U mraku pila zubima škrguae
i netko nešto traži oko kuae.
Kukuruzi tada sablje pašu,
Brda reže i repovima mašu.
Mnogi klinac tada reee
staroj vrbi: - Teta, dobro veee!

Gdje tko spava?
Slador spava u medu,
voda u ledu,
struja spava u žici,
cvrkut u ptici.
Slika spava u kistu,
u nekoj ruci i boji,
a vrijeme spava u satu
koji stoji.



Kad žirafu boli grlo
Kad žirafu boli grlo
to je nešto strašno vrlo
strašno vrlo, strašno vrlo

To je vrlo strašna bol
Koja ide sad niz brdo
sad niz dol
to je bol
to je bol

Kad žirafu boli vrat
Tada je to bol na kat
Bol što metrima se mjeri

Kad vrat boli druge zvijeri
To i nije neki bol
TO je više neki fol

Kad žirafu boli vrat
Najbolje da podje spat
Najbolje da podje spat

Po?ite s njom i vi
Lagani vam bili sni,
Lagani vam bili sni

Hoae li se rode izroditi?
Kad se još trava rueno kosila
roda je djecu po kuaama raznosila.
Mama joj nije ni želju pravo izustila
vea je ptica dijete kroz dimnjak spustila.
Donijela bi roda
buduaeg princa,
kapetana broda
ili neko drugo lice,
što bi vec tko narueio od ptice.
Danas, rode samo što se ne izrode
jer djecu mame donose same.
Ali roda i dalje na dimnjaku euei,
možda ipak netko dijete naruei!

Mišiji oglas
Mijenjam konfornu rupu
skupu, trorupu
s pogledom na kišu.
Što ae to jednom mišu!?
Rupu sa balkonom od trulog lišaa
i isto takvim roletama,
s grijanjem po sistemu:
GORI MI POD PETAMA.
Rupa je osvjetljena neonom:
MAEIJE OEI zvan
od kojeg ne znam više
kad je noa a kada dan.
Tako mi peeenog pijetla
i rupu mijenjam
zbog prejakog svijetla.
Dao bih je
(kazat aete: - gle bedaka - )
za bilo kakvu rupu
usred mraka.
Bolje me i ne patri.
Bitno je da ima poseban,
izlaz, dva-tri!



Maeiji oglas
Maeka
toliko i toliko dugaeka,
rep više nego lijep,
mazna,
rese me svojstva razna
- još se nitko nije drznuo,
da mi ne pohvli krzno,
gla?e je od najnježnijeg pliša
tražim poznanstvno jednog miša.
Uvjet je da brkove ne šiša.
Ako je k tome gojazan,
da mi neae odgovarati ne postoji bojazan.
Miš mi treba radi kulturno-zabavnog života,
u obzir ne dolaze sastanci kraj plota.
Molim kandidate da do?u na probu
u sobu.
Još nešto važno za kandidate:
prednost imaju miševi
u pratnji mame i tate.

Dobri euvari
Sastala se jednog dana
Ova družba odabrana:
Zeko, lija, medo, vrabac
I zeleni mali žabac,

Evorak, eaplja, mrki vuee,
Htjeli bi da zanat uee.
Vijeaali su vrlo dugo,
Svaki bira zvanje drugo.

Zeko prvi progovara:
"Ueio bih za vrtlara
U kupus au mirno sjesti,
Plijevit au ga, neau jesti".

Tad ae teta lija stara:
"Ja au, braco, za gušeara.
Kraj gusaka ja au sjesti,
Euvat au ih, neau jesti".

Za medonju ima eara
Samo zvanje licitara:
"Pokraj meda ja au sjesti,
Prodat au ga, neau jesti".

A vrabac ae za poljara,
To mu zvanje odgovara:
"U zrelo au žito sjesti,
Euvat au ga, neau jesti".

Evorak veli: "Za pudara
od vajkada imam dara,
U vinograd ja au sjesti,
Ali grož?e neau jesti".

Eaplja živi pored bare,
Zato želi u ribare:
Kraj ribnjaka ja au sjesti,
Ali ribe neau jesti".

Mrki vuee progovara,
"Ueit au se za oveara;
Me?u ovce ja au sjesti,
Euvat au ih, neau jesti".

Žabac ne zna što da bira,
Vea drugima ne da mira.
Ruga im se i krekeae:
"Dobra od tog biti neae".


Zeko u kafani
Sjedi zeko u kafani
i novine eita
bolje da je tu, u toplom,
nego da se skita.

Traži zeko, svuda traži,
ne piše li nešto
o zeki i zeeiaima,
kako skaeu vješto.

Svu je štampu pregledao
dvaput ispoeetka,
o zeeijem divnom svijetu
nigdje niti retka.

Rasr?eno zovne: "PLATITIII !!!"
Na kelnera planu:
"Više nikad neau svratit
u ovu kafanu!"

Što je duga?
Što je duga?
Komadia neba išaran
nepoznatom rukom,
na brzinu
izme?u dva pljuska kiše.
Kad bismo samo mogli dohvatiti
te eudne vrpce
prije nego se rasplinu,
taj šareni most
što bljesne, i nema ga više!

Slijepi mišu spavaj slatko
Slijepi miš pod strehom spava,
niz strehu mu visi glava.
Lijepo mu je spavat tako,
on i sanja naopako.

Iz oblaka stablo raste.
Po jezeru plove laste.
Željeznici rep od dima,
traenice joj na le?ima.

Kiša pada iz bunara
i po nebu dugu šara.
Iz rodina žuta gnijezda
ispala je prva zvijezda.

Slijepi miš pod strehom spava,
niz strehu mu visi glava.
Tu vještinu ne zna svatko;
slijepi mišu, spavaj slatko!

Najšareniji leptir
Jedan je leptir
strašno tužan bio,
zbog bijelih krila
uvijek se je krio!

Bojao se svih leptira
što imaju šare i pruge
a kad bi vidio admirala,
umirao bi od tuge.

Kad je jednog dana,
nabavio dosta para,
sretan je odlepršao
do najboljeg slikara.

Obojao mu slikar krila,
sretan se u zrak vinuo,
od prevelike sreae
gotovo uginuo!

A onda je postajao
umišnjen sve više,
i tako je to trajalo
sve do prve proljetne kiše!

Kanta za smeae
Jedna je kanta za smeae
plakala: - Slabe sam sreae,
vjeeno sam tako prazna,
to mi je sigurno kazna,
nitko me, izgleda, neae,
zato sam tako jadna,
neprestano sam gladna,
ima li nevolje veae?

Apetit moj je velik,
želudac kao eelik,
ja ne izigravam damu,
ne biram posebna jela,
ja samo jesti bi htjela
krpe, i papir, i slamu,
i kosti, i salamu,
ne držim dijetu strogu,
ja, ako treba, mogu,
pojesti i sebe samu!

Kako rastu djeca
Kako rastu djeca?
Kao vrbe iz vode, kao u livadi trava,
Djeca rastu iz nogavica i rukava.

Kako tree djeca?
Kao kozliai, kao leptiri, kao brza voda,
Dijete radije trei nego da hoda.

Kako plivaju djeca?
Kao delfini, kao papuee, kao la?e,
Vea kako se koje dijete sna?e.

Kako zaore djeca?
Kao eavke, kao pokvareni motori, kao peele,
Bilo da se ljute, bilo da se vesele.

Kako se igraju djeca?
Kao djeca. Djeca se igraju toliko igara
Da ne bi stalo ni u pet ambara.

Kako se peru djeca?
Kao patke, kao jegulje, kao maeke kad kišu.
Okupana djeca na proljeae mirišu.

Kako spavaju djeca?
Kao maeiai u košari, kao sjenice mlade,
I slatko, slatko, sla?e od eokolade.





Ljubieica
- Ljubieice,
Pokaži mi lice,
Jesi li plava ili bijela,
Pokaži se cijela.

- Kome aeš me brati,
Mami ili tati?

- Malo mami,
Malo tati,
Malo baki dati.

Mi djeca
Mi djeca sagradit aemo grad
Sa mnogo zelenih krošanja.

Mi djeca sagradit aemo grad
Sa mnogo plavog neba.

Mi djeca sagradit aemo grad
Sa najveaom ulicom radosti.

Mi djeca sagradit aemo grad
Koji neprijatelj nikad neae osvojiti.

Mi djeca sagradit aemo grad
U našim srcima.




Olovko, olovko
Olovko, olovko,
Zašilji se!
Zadaao, zadaao,
Napiši se!
Knjižice, knjižice,
Nauei se!
A ti, lopto,
To au sam.
Igrati se znam!

Žar-ptica
- Uhvati mi, tata, pticu,
Žarku pticu,
Sjajnu pticu!

- Uhvatit je ne mogu
Zec mi stao na nogu.

- Ti ulovi zeca!

- Zeca bih ulovio,
Al' ga jelen odnio.

- Ti ulovi jelena!

- Šumica je zelena,
Ona ne da jelena.

- Ti posijeci šumicu.

- Al' šumicu euva vuk,
A na straži bdije auk.

- Ti potjeraj auka
I ulovi vuka,
I posijeci šumicu,
I istjeraj jelena,
I uhvati zeca,
Nek ti nogu oslobodi
Da uhvatiš žarku pticu,
Žarku pticu,
Sjajnu pticu,
Da mi sjaji mjesto svjetla,
Da mi pjeva uspavanku,
Da me budi na uranku,
Da mi pjeva mjesto pijetla.

Zašto se rastužila slonica
Jedne veaeri u gaju
Me?u visokim palmama
Rastužila se teško
Jedna slonica mama.

Gledajuai svoje slonee,
Nježno i malo,
Nešto teško,
Nešto neobiano i teško
Na srce joj palo.

- Tako je maleno!
Uzdisala je mama
Tek je nekoliko stotina kilograma!
O, hoae li dorasti do pravoga slona,
I kako ae dostiai nekoliko tona?
Kako je maleno,
Kako je nježno,
Kako je sitno!
Stradalo bi kad bi se kakav
Neslonski slon ritno!...
I kao palmin list se trese,
Mogao bi i vjetar da ga odnese!
Kako je njezno moje slonee malo!
Ubilo bi ga kad bi nešto palo,
Kakav kokosov orah tvrdi,
Za cio život da mi ga nagrdi!
A tek kad bi orah bio
Triput,
Petput,
Stoput
Veai!
A slonee, siroto, ne bi moglo uteai...

I slonica pod palmom poeinje da plaee:
- O, kad ae biti veae!
O, kad ae biti jaee!...

A iza široke rijeke, iz granja,
Crven mjesec lagano izranja,
Poput neeijeg velikog oka,
Koje motri ozgo, s visoka,
Kao da straži,
I njeno slonee traži i traži....
_________________
Tino 01.07.2001.g.
Luka 14.09.2004.g.


STRANICA ZA MAJKE I DJECU RODA

Utipkao Slatkis malena - 22.4.2005. u 22:47 Komentari ( 0 )

MARIHUANA
Možda je prošao i život cijeli
od onoga dana kad smo se sreli,
kad prvi put ugledah oei plave
i kosu boju pokošene trave.

Ali ja pomislih:''Lijepa je ona!''
Te zaeuh onoga zvona
koji je u smrt zove polako,
ali da sam znao vjeeito bih plakao.

Ružu mi pruža kao da pita:
''Vidiš li nekog u sjeni žita?''
pružam ruku u polje smrti.

I tad shvatim pred kim stojim,
pred onim što žive u snovi svojim
ispijeni i blijedi provode noai i dane
uz opojan miris MARIHUANE.

Htio sam ljubavlju da otjeram drogu
jer što je ona skrivila Bogu?
Zvala je mjesec i zvjezde da joj sude,
htjela je da ode i voljena bude.

Umrijet ae oei plave boje,
preklinjem dolazak onoga dana
i sve što nosi MARIHUANA!!!

Ana,djevojka plavih oeiju i kose
i imena što ga mnoge djevojke nose
koje ae isto jednoga dana
otiai tamo kamo i moja Ana.

Na grobu njenom zaplakah prvi
i ispisah rijeei kapima krvi:
''Umrla je u svitanju jednoga dana,
bila je lijepa i zvala se Ana.''

A znala je da narkomani dugo ne žive
i da se kratko životu dive.
Voljela je bosti arterje i vene,
voljela je život,a možda i mene...
Utipkao xxx - 22.4.2005. u 15:32 Komentari ( 1 )

jojjjj






Oseaam veliku potrebu za eašom.
Želim da se napijem
I zaboravim na dane što ostali su iza.

Hoau da izgubim razum,
Da prestanem da mislim,
Hoau da sam lud!

Eašo slatka,
Do?i do mene...
Želim da te milujem i ljubim,
Želim da gorim zbog toplih usana tvojih.

Ali znaj:
Naša ljubav iz koristi biae
I kad ispijem sve što imaš,
Slomiau te, isto onako bezoeno i podlo,
Kao što je ona slomila srce moje
Te proklete noai kad otišla je s drugim.





Utipkao Ante - 21.4.2005. u 17:05 Komentari ( 2 )

VOLIM TE JOS...
Poslije TEBE zivim,kao bez duse,nekako,opirem se bolu,mislim da je kraj,pa se pitam:"Da li sam se na te navikla"? Jos je ziv,u meni,zadnji zagrljaj,pocinjem da sumnjam,da sam te preboljela... Vec dugo vremena sam sama,sve sam tvoje slike,od sebe sakrila,necu,ne zelim nista,da me podsjeca. Sve ce ovo,jednom,proci,nista poslije nas nece ostati,sam ces pred Boga doci i moliti da ti oprosti...
Svaku noc,kad zaspim,isti snovi,umjesto kafe,s tugom pocinjem dan,pokusavam da zivim zivot novi,ne vrijedi nista,kad sam nesrecna...
Ne smijem da mislim,da nekog volis,ni da te s nekom drugom zamisljam,jer u meni ti,jos uvijek goris... OD TEBE BICU VJECNO BOLESNA...
Utipkao Aleksandra - 21.4.2005. u 16:26 Komentari ( 0 )

ivanu
od kada si otišao ivane ja još sanjam naše sretne dane tada nisam ni sanjala da me možda nevoliš tada nisam ni sanjala da možda drugu curu
slienu meni sada za ljubav moliš.nekada sam živjela kraj tebe a sada tražim novu sreau za sebe a nikada te možda ni prestati voljeti neau zaboravi sve i sreau.. pamtiau naša proljeaa i nikada te zaboravit neau tebi želim sreau..
Utipkao mirela varga - 21.4.2005. u 14:39 Komentari ( 0 )

želje
Sve se mijenja, djeca šute a starci prieaju, sve se vidi, sve se euje a rijeei niotkud, da živim sto godina neau nikad euti to što želim, sto godina neau euti rijeei iskrene. Proljeae je, cvatu neveni... Pismo moja leti mi do nje, šapni joj riei najlipše, kaži joj da po srid srca još uvik nosim sliku njenu.
Tisuau je suza u mojim oeima bilo, tisuau je želja koje mi život nije ispunio, malo je ljubavi koju osjeaaju svi, malo je mama kao što si ti...
Ubrat au noeas buket ruža i stavit ga na tvoj jastuk da svijetli kao moje suze jer umjesto mog dara, zagrljaja i poljubca dobit aeš samo ovaj e-amil koji ti kaže SRETAN TI RODJENDAN....
Utipkao Nena - 21.4.2005. u 12:58 Komentari ( 0 )

OPROSTI MI GITARO
OPROSTI MI GITARO

Oprosti mi ti moja gitaro
sto u tvoje zice sada diram
hocu jednu pjesmu svima da odsviram
jer nocima ovdje tuzan sjedim
kao u nekom kafe baru
i svuda oko sebe pravim lom
razbio sam sve hocu i gitaru
razbijam sve case i flase
cuda oko mene pravim svud
i svi sada oko mene vriste
mozda misle da sam lud
a takav histericni napad
nije vidio ni divlji zapad
jer nju vam ludo volim
za ljubav moju ja zivim
sto je sada tako daleko
samo sudbinu krivim
bez nje vam ja zivim
kao svijet bez vode i sunca
umirem vam sada polako
ali srce moje samo za nju kuca
Kise su padale svih dana i noci
ja sam tuzno pijevao o samoci
i da sam sve strpljivo cekao
ma daj ne budi sada lud
neko je iz gomile rekao
cujem neko drugi vice
probaj da zaboravis svoje boli
sjeti se tvoja ljubav je daleko
njeno srce je tvoje ma ona te voli
ovaj me prizor odmah onesvesti
jer sada bih je ljubio do besvjesti
a i blijedi mijesec je dobro znao
koliko smo ja i ona sretni bili
ako nista drugo bar u noci je sjao
dok smo se u njegovoj sjenci ljubili
ali ludilo moje sada jos uvjek traje
jer provodim teske noci i dane
ali vrijeme ce ljubavi reci svoje
kao i uvjek u zivotu jedino moje


Utipkao XX SWIDEN XX - 21.4.2005. u 01:50 Komentari ( 4 )

**~~StiHovi~~**
**~~StiHovi~~**



U dusi sam dijete koje ne zna mrziti, u zivotu sam putnik koji uvijek pronadje pogresan put, a u stvarnosti sam budala koja uzalud VOLI

Sve sto imam jesi ti, ne mogu te napustiti, s tobom cu zauvijek biti i samo cu tebe voljeti!

Svidjaju mi se tvoje usne, samo toliko da znas. Ali jos vise bi mi se svidio tvoj poljubac koji nikako da mi das.

Ti si svjetlost u tami zivota, ti si u mojoj glazbi jedina nota, ti si beskrajna tema za moje sne, ti si moj zivot i moje sve!

Ko da me ljubi? Kad srce moje samo tebi Ljubav nudi. Sto je to Ljubav, reci mi samo. Vatra sto gori jedan cas il ima nade jos za nas ?

Trazi mi zivot, tebi cu ga dati, trazi da umrem i srce ce stati, al nikad ne trazi da odes od mene, jer umjesto krvi teces mi kroz vene...

Trebas mi kao zori sunce, kao suncu zrak, kao kisi kap, kao plimi oseka, kao tisini nemir... kao krv veni, tako ti trebas meni.

Trenutak je dovoljan da se upozna, trenutak je dovoljan da se zavoli. Ali samo trenutak moze razoriti sve sto je trenutak uspio stvoriti.

Tvoj osmjeh stoji kao sunce. Tvoj pogled pogadja me u srce. Tvoje oci mi nocu nedaju mira, a tvoj poljubac me u dusu dira!

Tvoja ljubav je kao potok sto iz raja tece, zbog tebe je moj zivot pun srece. Saljem ti poljubac sladji od meda, ti si ono sto meni u zivotu treba!

U noci toj dok lampa gori, lagano muzika razlama srce. Oci su pune jada i boli, a ludo srce samo tebe voli!

Vazno je samo da negdje postojis... da postojis i da me volis, vazno je da smo tu ispod istog neba i da si uz mene kada mi to treba.

Vec dugo mi nisi naumpao, bila sam te u zaborav dala. Al uzalud zadrhti mi srce kada sam te sa drugom ugledala!

Volim da te diram, da te gledam, da te nerviram, da ti mozak ispiram. Volim da te mazim, pazim, razmazim, da te zarazim, ne volim da te molim, ali VOLIM DA TE VOLIM!!!

Volim oci plave sto su meni ljubav dale, volim tvoja oka dva sto u njima ljubav sja!

Volim osmjeh na tvom licu, volim tvoja oka dva, volim usne zeljne poljubaca, ustvari, samo tebe volim ja!!!

Voljela bih da sam droga, da me volis kao Boga, da me ubrizgas u vene i da nemozes bez mene.

Voljela bih da si tu. Samo noc da ostanes. Voljela bih da si tu. I da vise ne ides!!

Vrati me u zivot, oprosti mi grijehe... Poljubi me, daj mi utjehe... Zagrli me, reci "mila"... Podsjeti me sto nikad nisam bila...

Za tebe vrijedi zivot dati i put pakla ako treba proci, dusa ti je cista kao bijela ladja, momak kao ti se samo jednom radja.

Zaslijepi mi vid - opet cu te gledati, oduzmi mi sluh - opet cu te slusati, rani mi srce - opet cu te voljeti!

Zasto pada kisa, zasto sunce sja, zasto gledas drugog, kad te volim ja!

Zasto sam bas tebe srela, zasto kad to nisam smjela, zasto me zanio pogled oka tvog, i zasto sada moram patit zbog tog

Zbog jedne gluposti smo se rastali!! Neka se dogodi jos neka glupost, pa da ponovo budemo zajedno.

Zelim biti dio tvog zivota, tvojih zelja i snova... Voli me jednostavno, samo dodirom, jednim poljubcem... Samo misli na mene... Neka me tvoje misli dotaknu...

Zelim biti sretna jer si ti sretan, ali kako da budem sretna znajuci da nisam ona koja te usrecuje.

Zelim da ove noci budes andjeo srece, da ti u snu dodje ona koja te najvise voli i koja dugo ceka i obeca ti da nikad otici nece !!!!

Zeljela bih da sam suza, da se u tvome oku rodim, na tvom obrazu da zivim, da dijelim sa tobom i dobro i zlo i na tvojim usnama da umrem.

Zeljela sam ti poslati nesto zgodno i lijepo, a opet slatko i seksi... ali, ima jedan problem: NISAM STALA U DISPLAY!!!

Zivjeti bez ljubavi to je kao noc bez jutra, kao danas bez sutra, kada dusa ti je prazna, samoca je najgora kazna!!!

Znas li kako oci peku, znas li kako suze teku, kada gubis onog koga ljubis i kad molis onog koga volis.

Zovem te svaku vecer kad kucne nocni cas, al znam da neces doci jer sudbina rastavi nas.

Evo ti slika, stalno je gledaj, ako me volis, nikom je nedaj, ako ti srce za drugom pati, izvini mali, al sliku mi vrati.

A da te volim volim te Pruzam ti ruke trazim te,a jos me boli -Boli me Zato sto zivim bez tebe i ako ludo Volim te

Ako me ikada zaboravis, ne zaboravi da zaboravljeni nikada ne zaboravljaju one koji su ih zaboravili!

Ako te izgubim znaj plakacu, i u tami sama nestacu. Ako te izgubim znaj za mene ce to biti tuzan kraj a za tebe dobar OPROSTAJ

Ako me volis,ne pricaj nikom.Ako me zelis,nedaj me nikom.Ako me ljubis,ljubi me njezno.Ako nijedno od toga nije,vrati mi srce,oprosteno ti je.

Ako postoji sjaj on je u tvojim ocima, ako postoji radost to je susret sa tobom, ako postoji tuga to je zivot bez tebe, ako je iko voljen to si ti!

Ako zadrzis ovu poruku-VOLIS ME ako je ignoriras-OBOZAVAS ME ako ne neodgovoris-ZELIS ME ako odgovoris-NEMOZES BEZ MENE sta ces?

Baci casu visoko, past ce na tlo. Baci kamen u vodu, dodirnut ce dno. Baci granu u vatru, izgorjet ce sva. Baci mene od sebe, umrijet cu ja.

Dala sam ti mladost svoju, zato necu voljeti sebe, i da opet mladost imam birala bih samo tebe!!!

Daleko si od ociju ali od srca nisi. Jedino sto mi nedostaje znaj ti si. Nisi zvijezda ni andjeo, ni bog da te molim, ali si osoba koju ludo i iskreno volim...

Daleko si voljeni moj, duge su mi tamne noci, ali ljubav snagu mi daje da izdrzim u samoci. Daljina nas dijeli, ljubav nas spaja, tesko je bez tvog zagrljaja.

Doci cu ti nocas u san, na obraz cu ti stavit dlan, njezno cu te milovati po licu, necu pustiti suzu izdajicu, poljubit cu te u snene oci i tiho nestati u noci

Sada nagovaram mjesecinu da u tvoju sobu zaviri da te umjesto mene poljubi i zagrli Neka te cuva neka ti prica neka te ona ljubi kad nemogu ja

I kad nas 700 kilometara budu razdvajale,kad najmanje mislis na mene,moje oci ce gledati u daljinu i vidjeti samo tebe.

I ako daleko u gradu tom, vjecno ti si u srcu mom, jedino tebi cu poruke slati, jer samo za tobom srce mi pati.

Ja cu tebe nocima sanjati tvoje ime necujno dozivati, ti si vizija mog sna, duso moja daleka. Oci moje traze te, usne zovu te dodji molim te jer ludo VOLIM TE.

Ja nisam cvijet po kojem se gazi, niti sam svjetlo koje se gasi, ja nisam rob koji te slusa, ja sam jedna zaljubljena dusa.

Ja znam da nemam vise prava na tebe, al ipak ne mozes mi uzeti snove. U snovima te imam samo za sebe i ne dajem te nikome!

Jedan savjet - CUVAJ SE, jedna molba - NE MIJENJAJ SE, jedna zelja - NE ZABORAVI ME, jedna laz - NE VOLIM TE, i jedna istina - STRASNO MI NEDOSTAJES!

Jedino ti znas sto mi treba, tvoj topli osmjeh i ljubavi do neba. Jedino ti mozes to da mi das, ZATO TE I VOLIM, SAMO DA ZNAS.

Jednom si me pito ste mi je vaznije TI ili MOJ ZIVOT! Ja sam ti rekla moj ZIVOT! ti si se okreno i otiso neznajuci da si TI MOJ ZIVOT

Kad bih opet srela tebe, ponovo bih srela srecu, jer momka slicnog tebi vise nikad sresti necu!!!

Kad osjetis najtezi trenutak u zivotu, kad izgubis povjerenje u samog sebe, sjeti se bar tad da postoji neko ko misli na tebe!!!

Kad sam bila mala, rekli su mi stariji da su med i mlijeko dvije nasladje stvari, a sad kad sam starija i stekla iskustva sladja su mi tvoja usta!

Kad se gledam u ogledalu vidim TEBE, kada lutam ulicama vidim nekog ko lici na TEBE, kad sam s nekim mislim na TEBE, sad vidis VOLIM SAMO TEBE.

Kad se probudis jedne divne noci, ti pogledaj kroz prozor svoj i preko najljepse zvijezde primi poljubac moj!!!

Kad se sjetim Tebe u hladnim nocima bol mi na dusi pociva, srce me zaboli jer te ono jos LUDO VOLI!!!

Kada vidis pticu u visokom letu ti se sjeti mene u dalekom svijetu, gdje god odes putevima svijeta, gdje god sunce sja, nikad nikog neces naci, da te VOLI KAO JA!

Kazu ljudi da je lijepo u raju, al ja bi rekla da je jos ljepse u tvom zagrljaju.

Klecim ispred slike tvoje, suze kvase lice moje. Sklopljenih ruku te molim: oprosti mi jer te volim.

Kako je tesko gledati tebe, a znati da nikad neces biti moj. Kako je tesko gledati tebe dok odlazis njoj.

Meni nisu potrebni ljudi, meni nisu potrebni sni, meni je potrebna ljubav, meni si potreban ti.

Moju ljubav prema tebi, ni najljepsa pjesma opisala nebi, sto te volim nisam kriva, voljet cu te dok sam ziva.

Na ovom ekranu zelene boje ne mogu stati sve zelje moje, al mogu stati 24 slova: PREVISE TE VOLIM LJUBAVI MOJA!!

Ne daj da se gasi nasa ljubav, ne daj da se ruse nasi sni, pocnimo ljubav iz pocetka, ponovo zagrli me ti.

Ne kazi sve sto znas, ne cini sve sto mozes, nevjeruj u sve sto cujes, nedaj sve sto imas, ne zeli sve sto nemas, samo voli onog tko te voli!

Neznam kako da pobjegnem od sna, i neznam voli li te iko kao ja, ali ne bi ova noc, tako boljela...da te nisam voljela!!

Nece mnogo proci dana, necu jos dugo biti sama kada vidim osmjeh tvoj svatitcu da si zauvijek moj!

Neka ti carobni veo divnih snova uljepsa noc kad u mekani krevet odlucis poc. Bogovi neka cuvaju andjela mog dok mu saljem poljubac iz srca svog.

Nekom je tesko dignut 100 kila, nekom je tesko kopat kuruzu, nekom je tesko ujutro se budit, a tebi je tesko nazvat moj broj!

Ne zelim misliti na tebe, ne zelim ti pisati, ne zelim te zvati! Zelim te vidjeti, zelim te izludjeti, al najvise od svega zelim te ljubiti.

Ovo su dvije stvari koje najvise zelim na svijetu; Ljubav i tebe, Ljubav za tebe i tebe za mene.

Pogledom pratit cu te, dodirom hrabrit cu te, zagrljajem branit cu te, poljubcima hranit cu te, suzama tjesit cu te, zauvijek VOLJET CU TE!!

Prestacu da te Volim, prestacu da te zelim, prestacu Ljubav sa tobom da djelim, prestacu poruke da ti pisem, al tek onda kad prestanem da disem.

Prestacu da te volim, prestacu da zivim, prestacu da ti se divim, al tek onog dana kada prestanem da zivim.

Sama sam i nemam gdje, cekam te ali nema te, vrati se, molim te jer ja ludo VOLIM TE!!!

Sanjaj nocas kad sklopis oci, moje su budne i ove noci. Moja je noc bez tebe cudna, uvijek tuzna bez tebe budna. Ove rijeci srcem pisem samo za tebe duso disem

Sinoc sam sjedila kraj prozora, kisa je tiho padala. Nisam te opet vidjela, samo se uzalud nadala...

Slovo K je najljepse slovo na svijetu, slovo K je kao ptica u letu, slovo K je urezano u srce moje jer na slovo K pocinje ime tvoje!

U dusi sam dijete koje ne zna mrziti, u zivotu sam putnik koji uvijek pronadje pogresan put, a u stvarnosti sam budala koja uzalud VOLI

Spavaj kao da ne postoji sutra, kao da nema jutra, spavaj i snivaj slatke snove i sanjaj me noci ove!

Sjeti me se bar jednog dana kada ti tesko u zivotu bude, jer i tad ces zivjeti u meni i ako te tudze usne ljube.

To su samo zvijezde male kojim kazem moje tajne! Ja im kazem, ja ih molim da mu kazu da ga VoLiM

Sve te vise volim. Svakog dana, svakog jutra. Danas vise nego jucer, ali mnogo manje nego sutra.

Ti imas divan pogled, ti imas divan osmjeh, al najljepse su tvoje oci, koje sanjam svake noci!

Ti si mi sve sto imam,volim te srcem svim,ti si mi sve sto snivam,zbog tebe postojim!Ti si suza u mom oku,ti si zivot koji zivim,ti si onaj sto postoji,da se samo njemu divim.

Ti si svjetlost u tami zivota, ti si u mojoj glazbi jedina nota, ti si beskrajna tema za moje sne, ti si moj zivot i moje sve!

Trazi mi zivot, tebi cu ga dati, trazi da umrem i srce ce stati, al nikad ne trazi da odes od mene, jer umjesto krvi teces mi kroz vene.

Trebas mi kao zori sunce, kao suncu zrak, kao kisi kap, kao plimi osjeka, kao tisini nemir, kao krv veni, tako ti trebas meni.

Tvoj osmjeh stoji kao sunce. Tvoj pogled pogadja me u srce. Tvoje oci mi nocu nedaju mira, a tvoj poljubac me u dusu dira!

Tvoja ljubav je kao potok sto iz raja tece, zbog tebe je moj zivot pun srece. Saljem ti poljubac sladji od meda, ti si ono sto meni u zivotu treba!

Tvojim rijecima vjerovala. Tvome dodiru se predala. Nocima se suzama pokrivala i na kraju bez tebe ostala!

U noci toj dok lampa gori, lagano muzika razlama srce. Oci su pune jada i boli, a ludo srce samo tebe voli!

V=ecer je prosla, O=pet ce doci, L=ijep je zivot, I=to ce proci, M=islim da te volim, T=o nije sve, E=vo jos jednom VOLIM TE

Volim da te diram, da te gledam, da te nerviram, da ti mozak ispiram. Volim da te mazim, pazim, razmazim,nevolim da te molim, ali VOLIM DA TE VOLIM!!!

Volim osmjeh na tvom licu, volim tvoja oka dva, volim usne zeljne poljubaca, ustvari, samo tebe volim ja!!!

Voljela bih da sam droga, da me volis kao Boga, da me uspricas u vene i da nemozes bez mene.

Voljeti je lijepo, voljeti je lako, ali voljeti kao ja nemoze svako koliko te volim, to se tesko pise, jer svaki trenutak ja te volim vise!

Vrati me u zivot,oprosti mi grijehe..Poljubi me,daj mi utjehe..Zagrli me,reci "mila"..Posjeti me sto sam ti bila.

Vjerovala sam tvojim ocima! Vjerovala sam tvojim lazima! Vjerovala sam da ima nade za mene! Vjerovala sam dzabe u tebe

Za tebe vrijedi zivot dati i put pakla ako treba proci, dusa ti je cista kao bijela ladja,momak kao ti se samo jednom radja.

Zaslijepi mi vid - opet cu te gledati, oduzmi mi sluh - opet cu te slusati, rani mi srce - opet cu te voljeti!

Zasto sam bas tebe srela, zasto kad to nisam smjela, zasto me ranio pogled oka tvog, i zasto sada moram patit zbog tog.

Zelim da ove noci budes andjeo srece, da ti u snu dodje ona koju najvise volis i koju dugo cekas i obeca ti da nikad otici nece !!!!

Zivjeti bez ljubavi to je kao noc bez jutra, kao danas bez sutra, kada dusa ti je prazna, samoca je najgora kazna!!!

Znas li kako oci peku, znas li kako suze teku, kada gubis onog koga ljubis i kad molis onog koga volis.

Zvat ces me jednoga dana, zvat ces me sigurno znam. Zvat ces me jednoga dana, kada ostanes sam!

Zvijezde mogu pasti, sunce moze nestati, ali te voljeti necu prestati. Mogu pasti planine i stati rijeke, ali ce te moje srce voljeti uvijek.

Vidim te svaki put kad slopim oci cekam te i kad znam da neces doci vidim te i kad cujem tvoje ime molim te samo nezaboravi me!

Nevolim suze ali placem zbog tebe. Nevolim pice ali pijem zbog tebe. Nevolim zivot ali zivim zbog tebe. NEVOLIM... ali zato volim tebe.

Bicu od tebe daleko, lutacu putem nepoznatim, trazicu novu srecu za sebe, ali znam da mi je nema BEZ TEBE!!!

Mozda je daljina kriva. mozda je kriva sudbina! Nas zajedno nema vise, nebo place a mi mislimo da su to kise!

Kazu da je ljubav vaznija od prijateljstva,ali da je prijateljstvo trajnije od zivota.Prema tome ti ces biti prijatelj kojeg cu voljeti do kraja zivota!

Kako je tesko gledati tebe, a znati da nikad neces biti moj. Kako je tesko gledati tebe dok odlazis njoj.

Ovako je plan da te volim samo jedan dan,dan je ipak vrjeme kratko,voljeti tebe je slatko bolje je meni bez tog plana pa te volim svakoga dana

Znam da ne mene misli neko zato su moji misli daleko. U srcu ima puno tuge, samo njega volim i ne gledam drugog.

Gledam te stojis tu, osjecam srce mi vene. Vidim te cekas nju, kao sto si nekad cekao meine!

Mozda je pogled kriv mozda je sudbina htjela da se zaljubim u tvoje oci u koje nisam smjela!

Zasto je zivot ovako tuzan, zasto se moraju suze liti,zar jedinog koga volim moram izgubiti.

Nije stid reci VOLJELA SAM JEDNOG GADA ali stid je reci VOLIM GA I SADA!

Izblijedit ce slika, uvenut ce cvijece, ali ime tvoje iz mog srca se izbrisati nikad nece!

Na stazi zivota mog stoje mladica dva jedan sto voli mene a drugi sto ga volim ja

Voljela bih da si tu. Samo noc da ostanes. Voljela bih da si tu. I da vise ne ides!!

Za ljubav sam spremna i skociti u rijeku, samo da ti nebi ljubio drugu neku.

Iz ociju suze kaplju, usne tvoje ime sapcu, a srce boli stoga sto te ludo voli!

Zmija ima Noge al ih uvjek krije, Ko muskarcu Vjeruje taj normalan nije!

Voljela sam nekog, i opet cu nekog, al nikad nekog, kao nekad nekog.

Zasto pada kisa, zasto sunce sja, zasto gledas drugog, kad te volim ja!

Mislim na tebe svaku vecer, a suza za suzom niz lice mi tece.

Volim oci plave sto su meni ljubav dale, volim tvoja oka dva sto u njima ljubav sja!

U grudima mojim srce tuce, jer volim te nemoguce!

Tisucu rijeci je previse, jedna je premalo, ali dvije rijeci govore sve: VOLIM TE.

Sjeti me se, ali te ne zaduzujem, zaboravi me, ako to zasluzujem.

Sjeti se duso, sjeti se mene, jer moja dusa za tobom vene.

Najljepsa je ljubav kad se usne spoje, a za tu ljubav potrebno je dvoje!

Moram biti pametna, kazem sama sebi, ali da sam pametna, voljela te nebi!

Poljubac je Bol, koji te boli, kad te neko ljubi, a znas da te NEVOLI!

Ako me zaboravis nek ti je srecno! Ja tebe volim i voljecu te vjecno!

Koliko dana ne mogu da brojim, koliko je suza u ocima mojim!!

Sto da ti kazem, sto da ti pisem, kad te volim koliko i disem.

Citam knjigu, a oci mi suze, mislim na tebe, sto mi srce uze!

I pustit cu ovu suzu tise jer tebe nema pored mene vise.

Sjetim se tebe, zagrlim cebe, cebe je mehko a ti si daleko.


Utipkao SLATKA - 19.4.2005. u 22:20 Komentari ( 1 )

Poljubci
Poljubci
Kakvi sve poljubci postoje i sta znace?

Bliskost
Kad veza pocne pucati, prva stvar koja nestaje su poljupci.

Francuski poljubac
Na listi ucestalosti poljubaca, Francuzi bi bili na prvom mjestu, a Englezi na zadnjem.

Gadljiv poljubac
Poljubac je bio nepoznat medju nekim narodima poput australskih domoradaca. Africko pleme Thonga ne prakticira poljubce jer ih smatra prljavima.

Glad
Jedna teorija o porijeklu poljubaca kaze da on potice od izmjenjivanja hrane usta na usta izmedju majke i djeteta u primitivnim drustvima.

Judin poljubac
Znak je izdaje, jer je Juda Iskariot pokazao Rimljania da je poljubio Isusa u obraz.

Muski poljubac
Zene se cesto zale, da muskarci poljupce smatraju sredstvom koji ima jedan, posve odredjen cilj.

Najduzi poljubac
Svjetski rekord drze dva Izraelca, koji su se ljubili 39 sati i 45 minuta.

Nezaboravan poljubac
Vise od 90% ljudi se sjeca svog prvog poljubca.

Orgazmicki poljubac
Neke osobe mogu dozivjeti orgazam samo poljubcem. Zivcane stanice u spolnim organima vrlo su slicne onima u usnama.

Povezivanje
Poljubac je prirodan nacin povezivanja dvoje osobe. Kad se ljubavnici ljube, oni izmjenjuju tvari sa feromonima, kemijskim glasnicima koji idenificiraju partnera i izazivaju seksualno uzbudjenje.

Praznik
Poljupci su toliko vazni da je u Velikoj Britaniji 6. Lipnja proglasen Nacionalnim praznikom poljupca.

Privatnost
Ne postoji-Svaki put kad se poljubite, mjenjate 250 raznih bakterija.

Savrsen poljubac
Dobar poljubac bi trebao biti ni prevlazan, niti presuh, a usne ni pretvrde ni premekane.

Slijepi poljubac
Zasto zatvaramo oci kad se ljubimo? Jer nam se usljed seksualnog uzbudjenja zenice sire, sto zbunjuje mozak i on misli da je mrak.

Strastven poljubac
Sve zavisi od toga koga ljubite i gdje. No, u vatri strasti treba biti uzbudjenje.

Takticki poljubac
Kad simpanzu progoni veci simpanza, on cesto uzima mlado, kako bi prekinuo napad.

Koristi se kao nacin “razoruzavanja protivnika”

Tihi poljubac
Neki ljudi imaju naviku da poljubac proprate glasnim “mmmmm”, nadajuci se da ce djelovati strastveno. Ustvari, buka ima suprotno djelovanje, jer skrece paznju i time kvari nacin poljupca.

Ucestalnost
Alfred Wolfram poljubio je najvise ljudi: 8100 za osam sati.

Udvaranje
Ljubljenje ukljucuje sva cula, a ukus miris i dodir su najvazniji. Psiholozi su otkrili da su usne osjetljivije na dodir od ijednog drugog djela tjela.

Vakuum
Poljubac u zrak znak je nelagode.

Zivotinje
Nasi najblizi rodjaci, simpanze, poljupcima se udvaraju, ali pokazuju i prijateljstvo.




ZASTO MUSKARCI GLEDAJU DOK SE LJUBE?
Pierre Meranda, kanadski anroplog, je na osnovu istrazivanja sexualnosti medju polovima dosao do zakljucka: da 97% zena zatvara oci dok se ljubi, dok samo 30% muskaraca cini to isto. Naime, psiholozi i sexolozi to objasnjavaju cinjenicom da - zene zatvaraju oci dok se ljube, jer one emocionalno dublje dozivljavaju cin ljubljenja. A muskarci, kojima je inace vizuelna strana jaca od emocionalne, vole da gledaju dok nesto rade (cak i kada se ljube), jer na takav nacin oni jace dozviljavaju uzbudjenje. Odnosno, njima je veoma vazno da vide koliko je uzbudjena zena sa kojom se ljube, jer od toga dalje zavisi intenzitet njihovog zara ili strasti ljubljenja.
Utipkao SLATKA - 19.4.2005. u 21:21 Komentari ( 0 )

latinica }irilica ascII
latinica }irilica ascII


Mugri








Pre višе od hiljadu godina u dalekim stepama Azije živeo je ratnieki narod koji se najeešae nazivao Hugrima. Hugri su pljaekajuai krenuli na drugi kontinent i tamo osvojivši i/ili pokoroivši sve narode sa kojima su se sukobljavali uspostavili su svoje carstvo koje su kasnije rasprodali. To se carstvo protezalo na tri kontinenta (žuti, beli i crni) i za verovati je da je najveae i najmoanije carstvo koje istorija naše planete pamti. Za direktne naslednike nekada slavnih Hugra izdavao se kasnije narod koji je tako?e živeo na stepama ovog kontinenta i koji se ispoeetka nazivao Ugrima a danas se zove Mugrima. Mugri uopšte ne liee na Hugre ni po crtama lica ni po neobuzdanom karakteru, neustrašivosti, hrabrosti i veštini ratovanja. Jedino što imaju zajednieko sa Hugrima je to da su i Mugri svoju zemlju rasprodali. Prema nekim analitiearima to se desilo zato što su zamenili svoje tradicionalno piae vino pivom kao i to što su se u ishrani privikli na kiso kupus i svinjske kobasice umesto svoje vekovne ishrane mladom i rumenom srnetinenom. Ta ljubav prema pivu, kupusu i kobasicama je Hugre, Ugre ili Mugre koštala nezavisnosti, suverenosti i slobode te ih je dovela u sraman položaj da su ratovali i slavno ginuli za plavokose kobasieare u kratkim pantalonicama, osu?eni su da veeno žive u senci i pod vlašau drugih naroda.

U toj svojoj rasprodaji zemlje Mugri su jedan deo prodali i Tunguziji tako da je u Tunguziji mimo svoje volje (jer u trgovini zemljom narod koji na njoj živi niko i za ništa ne pita) živio poveai broj Mugara koji su mahom naseljavali severne delove Tunguzije a u najveaoj koncentraciji su bili u tunguzijskoj pokrajini Doljaniji. Doljanija je bila sastavljena od Baevanije, Vinogradanije i Ban?anije. Tridesetak godina po prodaji zemlje Mugri su opet slu?eni kiselim kupusom i svinjskim kobasicama zajedno sa plavokosim kobasiearima u kratkim pantalonicama pokušali bezuspešno da prethodno prodatu Baevaniju na silu preotmu Tunguziji. Cenu za taj poduhvat su platili doljanski Mugri i Kobasieari. Kobasieari su u genocidnom poduhvatu tunguzijskih Earapana istrebljeni u celini iz Tunguzije dok su Mugrima poubijali celokupno muško stanovništvo starosti izme?u 16 i 65 godina. Preživeli su jedino oni Mugri tog spola i te starosne dobi koji su na strani Earapana ratovali protiv svoje braae Mugara. Znaei najgori izdajnieki šljam Mugrarskog naroda. Priea se da su najkrvolieniji upravo oni i bili valjda da bi se dokazali pred Earapanima.

U godinama po genocidu Mugri koji su preostali i nastavili da žive u Tunguziji su bili neprestano kinjenjeni i okrivljivani za stostruko uveaana nedela koja su tokom ratnih godina njihovi predci poeinili u Tunguziji dok je njima bilo zabranjeno da govore o genocidu koji je nad njima izvršen. Pravi poeinioci zloeina u Tunguziji su pobegli iz Tunguzije kada su videli da su izgubili rat u druge države i na druge kontinente. Mugri koji su odanije nego najodaniji janjieari služili konstitutivnim narodima Tunguzije su pomno špijunirali svoje sunarodnike i redovno su izveštavali svoje gazde Earapane ako bi se neko od Mugara i pijan zaprieao o u genocidu poubijanim i mahom u reke baeenim a zvanieno vo?enim kao nestalim svojim ro?acima i drugim sunarodnicima eija je jedina krivica bila ta što su pripadali odre?enom polu, starosnoj dobi i mugarskom narodu. Najspretnije i najodanije istrenirane mugarske špijune i teroriste su Earapani primali ravnopravno u svoju špijunsko teroristieku organizaciju i proglašavali ih za tunguzijske univerzitetske profesore i akademike.

Kada su tunguzijski intelektualci sporazumno pristupili razbijanju Tunguzije radi ostvarivanja svojih mraenih planova o klasnoj nejednakosti, izmeni društvenog ure?enja i njihovoj samopromociji u gazde i kapitaliste tunguzijske kvazi intelektualce mugarske nacionalnosti niko nije ništa pitao. U jeku nacionalizama na njih su zaboravili. Kao odgovor na narasle nacionalistieke tenzije i nekadašnji tunguzijski Mugri su odgovorili snažnim nacionalnim udruženjem koje je uz obilnu podršku svetskog mugarskog nacionalnog saveta kao i same države Mugrije poeelo da poprima ozbiljne razmere. Tada su se earapanski akademici i univerzitetski profesori setili svojih kolega mugarske nacionalnosti pa su im poverili u zadatak da razbiju to snažno udruženje. Godinama zapostavljani obueeni špijuni i teroristi su se bacili sa novim elanom i dotad nevi?enom revnošau na posao. Busajuai se u prsa svojim od earapanskih kolega dobijenim zvuenim titulama i zvanjima akademika i univerzitetskih profesora Earapanije zahtevali su da oni preuzmu rukovodeae položaje u tom novoformiranom i za Earapane problematienom mugarskom udruženju. Kada su dospeli na položaje pokrali su sve pare iz kase udruženja posle eega se nekada moano udruženje raspalo. Nedugo potom uz blagoslov earapanske vlasti su ovi lopovi, špijuni i teroristi sa zvuenim titulama na poverenom im zadatku formirali novo udruženje u kojem su oni vodili glavnu ree. Finansijski uništeni i izdani doljanski Mugri su formirali još 4 udruženja usko lokalnog, mesnog znaeaja. Novoformirano udruženje pod vo?stvom profesora i akademika mugarske nacionalnosti je iz godine u godinu gubilo poverenje u narodu jer je narod uvi?ao da je njihovim intelektualcima jedino stalo do njih samih i ni do koga više.

Mugarski intelektualci u Earapaniji su euvali svoje položaje i bili su u milosti svojih earapanskih kolega jer su po decenijama starom obieaju ponovo okrivljivali svoje sunarodnike za razne anti earapanske aktivnosti ne retko i bez pravog uporišta u einjenicama i istini a najeešae upravo iz želje da earapanskim gazdama pokažu sopstveni znaeaj i neophodnost njihov daljnjeg finansiranja i delovanja u Earapaniji.

Mugri su se kao odgovor na ovo poeeli masovno iseljavati iz Earapanije uglavnom u Mugriju pa u se tzv. prof. dr. i akademici a stvarni špijuni i teroristi mugarske nacionalnosti u Earapaniji uplašili za svoju buduanost u Earapaniji pa su einili sve što su znali i umeli samo da kod države Mugrije izdejstvuju da onemoguai imigraciju doljanskih Mugara iz Earapanije u Mugriju. Na žalost to im je polazilo za rukom pa je Mugrija uvela izuzetno drakonske zakone o useljavanju i državljanstvu koji su bili selektivno primenjivani pa je tako Kinazujima koji su krajem prošlog veka krenuli da se useljavaju u Mugriju bilo daleko lakše da dobiju državljanstvo i položaj u Mugarskom društvu nego izbeglim Mugrima is susednih zemalja. Valjda zbog toga što su mugarske vlasti rešile da bi bilo dobro da Mugri poenu i izgledom da liee na Hugre koji su pre hiljadu godina došli iz Azije i za eije su se naslednike sada oni izdavali. Veliki broj onih Mugara koji su bežeai iz Earapanije odlazili u Mugriju su se trudili da što pre odputuju odatle i na?u svoju novu domovinu što dalje od Mugrije svesni prokletog izdajniekog i trgovaekog karaktera vladajuaih struktura naroda kojem su i sami pripadali. Danas jedna traina svih Mugara u svetu živi van Mugrije. Mugarski akademici i univerzitetski profesori iz Mugrije su uz pomoa svojih kolega i sunarodnika sa titulama i zvanjima dobijenim od earapanskih akdemija i univerziteta dobro zaradili jer je špijunsko teroristieka ksenofobna država Earapanija izdvajala znaeajna finansijska sredstva za plaaanje u Mugriji zavrbovanih špijuna i terorista sa titulama Mugarskih akademija i univerziteta koji su tamo živeli i radili a za Earapaniju su se bavili špijunažom i terorizmon nad izbeglim Mugrima iz Earapanije koji su naivno verovali da ae zaštitu i utoeište naai u Mugriji.

Kao nagradu i podsticaj za daljnje rezultare u eetvrtoj godini treaega milenijuma uz blagoslov earapanske akademije nauka i umetnosti EANU i zarad ostvarivanja earapanskih nacionalnih interesa ponovo je osnovana doljanska akademija nauka i umetnosti DANU (koja je paradoksalno pre dve decenije bila ukinuta a opet zarad ostvarivanja istih ciljeva i uz blagoslov istih lica) u kojoj su mesto dobili najzaslužniju pripadnici špijunsko teroristieke bande doljanskih profesora kako earapanske tako i mugarske i drugih nacionalnosti koje žive u Earapanskoj pokrajini Doljaniji. Akademicima DANU su proglašeni i po jedan akademik earapanske, mugarske i ruskurinske akademije koji su dali svoj doprinos ostvarivanju earapanskih nacionalnih interesa. Na ovaj naein su svi a posebno tzv. univerzitetski profesori mugarske nacionalnosti nagra?eni za svoj dugododišnji predani doprinos razbijanju mugarske kao i svih ostalih manjinskih nacionalnih zajednica u Earapaniji.

Mugri više nemaju heroje. Prodali su ih za pare mugarski tzv. univerzitetski profesori i akademici. Svojevremeno su Mugri pokušali da se oslobode Krivonosana (naroda uspešnih trgovaca koji poput tamnoputih Romana nije do skora imao svoju domovinu vea je živeo razasut svuda po svetu pritom uspešno oeuvavši sopstveni jezik, obieaje i kulturu) na jedan sasvim neprihvatljiv i necivilizovan naein ali su izgleda u tom procesu jedino poprimili iskarikirane karakterne crte onih koje su zbog poslovne uspešnosti progonili a nepovratno su izgubili pravo na sopstvene heroje i blogoslov historije.








Mugri








Pre vi{e od hiqadu godina u dalekim stepama Azije `iveo je ratni~ki narod koji se naj~e{}e nazivao Hugrima. Hugri su pqa~kaju}i krenuli na drugi kontinent i tamo osvojiv{i i/ili pokoroiv{i sve narode sa kojima su se sukobqavali uspostavili su svoje carstvo koje su kasnije rasprodali. To se carstvo protezalo na tri kontinenta (`uti, beli i crni) i za verovati je da je najve}e i najmo}nije carstvo koje istorija na{e planete pamti. Za direktne naslednike nekada slavnih Hugra izdavao se kasnije narod koji je tako|e `iveo na stepama ovog kontinenta i koji se ispo~etka nazivao Ugrima a danas se zove Mugrima. Mugri uop{te ne li~e na Hugre ni po crtama lica ni po neobuzdanom karakteru, neustra{ivosti, hrabrosti i ve{tini ratovawa. Jedino {to imaju zajedni~ko sa Hugrima je to da su i Mugri svoju zemqu rasprodali. Prema nekim analiti~arima to se desilo zato {to su zamenili svoje tradicionalno pi}e vino pivom kao i to {to su se u ishrani privikli na kiso kupus i sviwske kobasice umesto svoje vekovne ishrane mladom i rumenom srnetinenom. Ta qubav prema pivu, kupusu i kobasicama je Hugre, Ugre ili Mugre ko{tala nezavisnosti, suverenosti i slobode te ih je dovela u sraman polo`aj da su ratovali i slavno ginuli za plavokose kobasi~are u kratkim pantalonicama, osu|eni su da ve~no `ive u senci i pod vla{}u drugih naroda.

U toj svojoj rasprodaji zemqe Mugri su jedan deo prodali i Tunguziji tako da je u Tunguziji mimo svoje voqe (jer u trgovini zemqom narod koji na woj `ivi niko i za ni{ta ne pita) `ivio pove}i broj Mugara koji su mahom naseqavali severne delove Tunguzije a u najve}oj koncentraciji su bili u tunguzijskoj pokrajini Doqaniji. Doqanija je bila sastavqena od Ba~vanije, Vinogradanije i Ban|anije. Tridesetak godina po prodaji zemqe Mugri su opet slu|eni kiselim kupusom i sviwskim kobasicama zajedno sa plavokosim kobasi~arima u kratkim pantalonicama poku{ali bezuspe{no da prethodno prodatu Ba~vaniju na silu preotmu Tunguziji. Cenu za taj poduhvat su platili doqanski Mugri i Kobasi~ari. Kobasi~ari su u genocidnom poduhvatu tunguzijskih ~arapana istrebqeni u celini iz Tunguzije dok su Mugrima poubijali celokupno mu{ko stanovni{tvo starosti izme|u 16 i 65 godina. Pre`iveli su jedino oni Mugri tog spola i te starosne dobi koji su na strani ~arapana ratovali protiv svoje bra}e Mugara. Zna~i najgori izdajni~ki {qam Mugrarskog naroda. Pri~a se da su najkrvoli~niji upravo oni i bili vaqda da bi se dokazali pred ~arapanima.

U godinama po genocidu Mugri koji su preostali i nastavili da `ive u Tunguziji su bili neprestano kiweweni i okrivqivani za stostruko uve}ana nedela koja su tokom ratnih godina wihovi predci po~inili u Tunguziji dok je wima bilo zabraweno da govore o genocidu koji je nad wima izvr{en. Pravi po~inioci zlo~ina u Tunguziji su pobegli iz Tunguzije kada su videli da su izgubili rat u druge dr`ave i na druge kontinente. Mugri koji su odanije nego najodaniji jawi~ari slu`ili konstitutivnim narodima Tunguzije su pomno {pijunirali svoje sunarodnike i redovno su izve{tavali svoje gazde ~arapane ako bi se neko od Mugara i pijan zapri~ao o u genocidu poubijanim i mahom u reke ba~enim a zvani~no vo|enim kao nestalim svojim ro|acima i drugim sunarodnicima ~ija je jedina krivica bila ta {to su pripadali odre|enom polu, starosnoj dobi i mugarskom narodu. Najspretnije i najodanije istrenirane mugarske {pijune i teroriste su ~arapani primali ravnopravno u svoju {pijunsko teroristi~ku organizaciju i progla{avali ih za tunguzijske univerzitetske profesore i akademike.

Kada su tunguzijski intelektualci sporazumno pristupili razbijawu Tunguzije radi ostvarivawa svojih mra~nih planova o klasnoj nejednakosti, izmeni dru{tvenog ure|ewa i wihovoj samopromociji u gazde i kapitaliste tunguzijske kvazi intelektualce mugarske nacionalnosti niko nije ni{ta pitao. U jeku nacionalizama na wih su zaboravili. Kao odgovor na narasle nacionalisti~ke tenzije i nekada{wi tunguzijski Mugri su odgovorili sna`nim nacionalnim udru`ewem koje je uz obilnu podr{ku svetskog mugarskog nacionalnog saveta kao i same dr`ave Mugrije po~elo da poprima ozbiqne razmere. Tada su se ~arapanski akademici i univerzitetski profesori setili svojih kolega mugarske nacionalnosti pa su im poverili u zadatak da razbiju to sna`no udru`ewe. Godinama zapostavqani obu~eni {pijuni i teroristi su se bacili sa novim elanom i dotad nevi|enom revno{}u na posao. Busaju}i se u prsa svojim od ~arapanskih kolega dobijenim zvu~nim titulama i zvawima akademika i univerzitetskih profesora ~arapanije zahtevali su da oni preuzmu rukovode}e polo`aje u tom novoformiranom i za ~arapane problemati~nom mugarskom udru`ewu. Kada su dospeli na polo`aje pokrali su sve pare iz kase udru`ewa posle ~ega se nekada mo}no udru`ewe raspalo. Nedugo potom uz blagoslov ~arapanske vlasti su ovi lopovi, {pijuni i teroristi sa zvu~nim titulama na poverenom im zadatku formirali novo udru`ewe u kojem su oni vodili glavnu re~. Finansijski uni{teni i izdani doqanski Mugri su formirali jo{ 4 udru`ewa usko lokalnog, mesnog zna~aja. Novoformirano udru`ewe pod vo|stvom profesora i akademika mugarske nacionalnosti je iz godine u godinu gubilo poverewe u narodu jer je narod uvi|ao da je wihovim intelektualcima jedino stalo do wih samih i ni do koga vi{e.

Mugarski intelektualci u ~arapaniji su ~uvali svoje polo`aje i bili su u milosti svojih ~arapanskih kolega jer su po decenijama starom obi~aju ponovo okrivqivali svoje sunarodnike za razne anti ~arapanske aktivnosti ne retko i bez pravog upori{ta u ~iwenicama i istini a naj~e{}e upravo iz `eqe da ~arapanskim gazdama poka`u sopstveni zna~aj i neophodnost wihov daqweg finansirawa i delovawa u ~arapaniji.

Mugri su se kao odgovor na ovo po~eli masovno iseqavati iz ~arapanije uglavnom u Mugriju pa u se tzv. prof. dr. i akademici a stvarni {pijuni i teroristi mugarske nacionalnosti u ~arapaniji upla{ili za svoju budu}nost u ~arapaniji pa su ~inili sve {to su znali i umeli samo da kod dr`ave Mugrije izdejstvuju da onemogu}i imigraciju doqanskih Mugara iz ~arapanije u Mugriju. Na `alost to im je polazilo za rukom pa je Mugrija uvela izuzetno drakonske zakone o useqavawu i dr`avqanstvu koji su bili selektivno primewivani pa je tako Kinazujima koji su krajem pro{log veka krenuli da se useqavaju u Mugriju bilo daleko lak{e da dobiju dr`avqanstvo i polo`aj u Mugarskom dru{tvu nego izbeglim Mugrima is susednih zemaqa. Vaqda zbog toga {to su mugarske vlasti re{ile da bi bilo dobro da Mugri po~nu i izgledom da li~e na Hugre koji su pre hiqadu godina do{li iz Azije i za ~ije su se naslednike sada oni izdavali. Veliki broj onih Mugara koji su be`e}i iz ~arapanije odlazili u Mugriju su se trudili da {to pre odputuju odatle i na|u svoju novu domovinu {to daqe od Mugrije svesni prokletog izdajni~kog i trgova~kog karaktera vladaju}ih struktura naroda kojem su i sami pripadali. Danas jedna tr}ina svih Mugara u svetu `ivi van Mugrije. Mugarski akademici i univerzitetski profesori iz Mugrije su uz pomo} svojih kolega i sunarodnika sa titulama i zvawima dobijenim od ~arapanskih akdemija i univerziteta dobro zaradili jer je {pijunsko teroristi~ka ksenofobna dr`ava ~arapanija izdvajala zna~ajna finansijska sredstva za pla}awe u Mugriji zavrbovanih {pijuna i terorista sa titulama Mugarskih akademija i univerziteta koji su tamo `iveli i radili a za ~arapaniju su se bavili {pijuna`om i terorizmon nad izbeglim Mugrima iz ~arapanije koji su naivno verovali da }e za{titu i uto~i{te na}i u Mugriji.

Kao nagradu i podsticaj za daqwe rezultare u ~etvrtoj godini tre}ega milenijuma uz blagoslov ~arapanske akademije nauka i umetnosti ~ANU i zarad ostvarivawa ~arapanskih nacionalnih interesa ponovo je osnovana doqanska akademija nauka i umetnosti DANU (koja je paradoksalno pre dve decenije bila ukinuta a opet zarad ostvarivawa istih ciqeva i uz blagoslov istih lica) u kojoj su mesto dobili najzaslu`niju pripadnici {pijunsko teroristi~ke bande doqanskih profesora kako ~arapanske tako i mugarske i drugih nacionalnosti koje `ive u ~arapanskoj pokrajini Doqaniji. Akademicima DANU su progla{eni i po jedan akademik ~arapanske, mugarske i ruskurinske akademije koji su dali svoj doprinos ostvarivawu ~arapanskih nacionalnih interesa. Na ovaj na~in su svi a posebno tzv. univerzitetski profesori mugarske nacionalnosti nagra|eni za svoj dugododi{wi predani doprinos razbijawu mugarske kao i svih ostalih mawinskih nacionalnih zajednica u ~arapaniji.

Mugri vi{e nemaju heroje. Prodali su ih za pare mugarski tzv. univerzitetski profesori i akademici. Svojevremeno su Mugri poku{ali da se oslobode Krivonosana (naroda uspe{nih trgovaca koji poput tamnoputih Romana nije do skora imao svoju domovinu ve} je `iveo razasut svuda po svetu pritom uspe{no o~uvav{i sopstveni jezik, obi~aje i kulturu) na jedan sasvim neprihvatqiv i necivilizovan na~in ali su izgleda u tom procesu jedino poprimili iskarikirane karakterne crte onih koje su zbog poslovne uspe{nosti progonili a nepovratno su izgubili pravo na sopstvene heroje i blogoslov historije.








Mugri








Pre visе od hiljadu godina u dalekim stepama Azije ziveo je ratnicki narod koji se najcesce nazivao Hugrima. Hugri su pljackajuci krenuli na drugi kontinent i tamo osvojivsi i/ili pokoroivsi sve narode sa kojima su se sukobljavali uspostavili su svoje carstvo koje su kasnije rasprodali. To se carstvo protezalo na tri kontinenta (zuti, beli i crni) i za verovati je da je najvece i najmocnije carstvo koje istorija nase planete pamti. Za direktne naslednike nekada slavnih Hugra izdavao se kasnije narod koji je takodje ziveo na stepama ovog kontinenta i koji se ispocetka nazivao Ugrima a danas se zove Mugrima. Mugri uopste ne lice na Hugre ni po crtama lica ni po neobuzdanom karakteru, neustrasivosti, hrabrosti i vestini ratovanja. Jedino sto imaju zajednicko sa Hugrima je to da su i Mugri svoju zemlju rasprodali. Prema nekim analiticarima to se desilo zato sto su zamenili svoje tradicionalno pice vino pivom kao i to sto su se u ishrani privikli na kiso kupus i svinjske kobasice umesto svoje vekovne ishrane mladom i rumenom srnetinenom. Ta ljubav prema pivu, kupusu i kobasicama je Hugre, Ugre ili Mugre kostala nezavisnosti, suverenosti i slobode te ih je dovela u sraman polozaj da su ratovali i slavno ginuli za plavokose kobasicare u kratkim pantalonicama, osudjeni su da vecno zive u senci i pod vlascu drugih naroda.

U toj svojoj rasprodaji zemlje Mugri su jedan deo prodali i Tunguziji tako da je u Tunguziji mimo svoje volje (jer u trgovini zemljom narod koji na njoj zivi niko i za nista ne pita) zivio poveci broj Mugara koji su mahom naseljavali severne delove Tunguzije a u najvecoj koncentraciji su bili u tunguzijskoj pokrajini Doljaniji. Doljanija je bila sastavljena od Bacvanije, Vinogradanije i Bandjanije. Tridesetak godina po prodaji zemlje Mugri su opet sludjeni kiselim kupusom i svinjskim kobasicama zajedno sa plavokosim kobasicarima u kratkim pantalonicama pokusali bezuspesno da prethodno prodatu Bacvaniju na silu preotmu Tunguziji. Cenu za taj poduhvat su platili doljanski Mugri i Kobasicari. Kobasicari su u genocidnom poduhvatu tunguzijskih Carapana istrebljeni u celini iz Tunguzije dok su Mugrima poubijali celokupno musko stanovnistvo starosti izmedju 16 i 65 godina. Preziveli su jedino oni Mugri tog spola i te starosne dobi koji su na strani Carapana ratovali protiv svoje brace Mugara. Znaci najgori izdajnicki sljam Mugrarskog naroda. Prica se da su najkrvolicniji upravo oni i bili valjda da bi se dokazali pred Carapanima.

U godinama po genocidu Mugri koji su preostali i nastavili da zive u Tunguziji su bili neprestano kinjenjeni i okrivljivani za stostruko uvecana nedela koja su tokom ratnih godina njihovi predci pocinili u Tunguziji dok je njima bilo zabranjeno da govore o genocidu koji je nad njima izvrsen. Pravi pocinioci zlocina u Tunguziji su pobegli iz Tunguzije kada su videli da su izgubili rat u druge drzave i na druge kontinente. Mugri koji su odanije nego najodaniji janjicari sluzili konstitutivnim narodima Tunguzije su pomno spijunirali svoje sunarodnike i redovno su izvestavali svoje gazde Carapane ako bi se neko od Mugara i pijan zapricao o u genocidu poubijanim i mahom u reke bacenim a zvanicno vodjenim kao nestalim svojim rodjacima i drugim sunarodnicima cija je jedina krivica bila ta sto su pripadali odredjenom polu, starosnoj dobi i mugarskom narodu. Najspretnije i najodanije istrenirane mugarske spijune i teroriste su Carapani primali ravnopravno u svoju spijunsko teroristicku organizaciju i proglasavali ih za tunguzijske univerzitetske profesore i akademike.

Kada su tunguzijski intelektualci sporazumno pristupili razbijanju Tunguzije radi ostvarivanja svojih mracnih planova o klasnoj nejednakosti, izmeni drustvenog uredjenja i njihovoj samopromociji u gazde i kapitaliste tunguzijske kvazi intelektualce mugarske nacionalnosti niko nije nista pitao. U jeku nacionalizama na njih su zaboravili. Kao odgovor na narasle nacionalisticke tenzije i nekadasnji tunguzijski Mugri su odgovorili snaznim nacionalnim udruzenjem koje je uz obilnu podrsku svetskog mugarskog nacionalnog saveta kao i same drzave Mugrije pocelo da poprima ozbiljne razmere. Tada su se carapanski akademici i univerzitetski profesori setili svojih kolega mugarske nacionalnosti pa su im poverili u zadatak da razbiju to snazno udruzenje. Godinama zapostavljani obuceni spijuni i teroristi su se bacili sa novim elanom i dotad nevidjenom revnoscu na posao. Busajuci se u prsa svojim od carapanskih kolega dobijenim zvucnim titulama i zvanjima akademika i univerzitetskih profesora Carapanije zahtevali su da oni preuzmu rukovodece polozaje u tom novoformiranom i za Carapane problematicnom mugarskom udruzenju. Kada su dospeli na polozaje pokrali su sve pare iz kase udruzenja posle cega se nekada mocno udruzenje raspalo. Nedugo potom uz blagoslov carapanske vlasti su ovi lopovi, spijuni i teroristi sa zvucnim titulama na poverenom im zadatku formirali novo udruzenje u kojem su oni vodili glavnu rec. Finansijski unisteni i izdani doljanski Mugri su formirali jos 4 udruzenja usko lokalnog, mesnog znacaja. Novoformirano udruzenje pod vodjstvom profesora i akademika mugarske nacionalnosti je iz godine u godinu gubilo poverenje u narodu jer je narod uvidjao da je njihovim intelektualcima jedino stalo do njih samih i ni do koga vise.

Mugarski intelektualci u Carapaniji su cuvali svoje polozaje i bili su u milosti svojih carapanskih kolega jer su po decenijama starom obicaju ponovo okrivljivali svoje sunarodnike za razne anti carapanske aktivnosti ne retko i bez pravog uporista u cinjenicama i istini a najcesce upravo iz zelje da carapanskim gazdama pokazu sopstveni znacaj i neophodnost njihov daljnjeg finansiranja i delovanja u Carapaniji.

Mugri su se kao odgovor na ovo poceli masovno iseljavati iz Carapanije uglavnom u Mugriju pa u se tzv. prof. dr. i akademici a stvarni spijuni i teroristi mugarske nacionalnosti u Carapaniji uplasili za svoju buducnost u Carapaniji pa su cinili sve sto su znali i umeli samo da kod drzave Mugrije izdejstvuju da onemoguci imigraciju doljanskih Mugara iz Carapanije u Mugriju. Na zalost to im je polazilo za rukom pa je Mugrija uvela izuzetno drakonske zakone o useljavanju i drzavljanstvu koji su bili selektivno primenjivani pa je tako Kinazujima koji su krajem proslog veka krenuli da se useljavaju u Mugriju bilo daleko lakse da dobiju drzavljanstvo i polozaj u Mugarskom drustvu nego izbeglim Mugrima is susednih zemalja. Valjda zbog toga sto su mugarske vlasti resile da bi bilo dobro da Mugri pocnu i izgledom da lice na Hugre koji su pre hiljadu godina dosli iz Azije i za cije su se naslednike sada oni izdavali. Veliki broj onih Mugara koji su bezeci iz Carapanije odlazili u Mugriju su se trudili da sto pre odputuju odatle i nadju svoju novu domovinu sto dalje od Mugrije svesni prokletog izdajnickog i trgovackog karaktera vladajucih struktura naroda kojem su i sami pripadali. Danas jedna trcina svih Mugara u svetu zivi van Mugrije. Mugarski akademici i univerzitetski profesori iz Mugrije su uz pomoc svojih kolega i sunarodnika sa titulama i zvanjima dobijenim od carapanskih akdemija i univerziteta dobro zaradili jer je spijunsko teroristicka ksenofobna drzava Carapanija izdvajala znacajna finansijska sredstva za placanje u Mugriji zavrbovanih spijuna i terorista sa titulama Mugarskih akademija i univerziteta koji su tamo ziveli i radili a za Carapaniju su se bavili spijunazom i terorizmon nad izbeglim Mugrima iz Carapanije koji su naivno verovali da ce zastitu i utociste naci u Mugriji.

Kao nagradu i podsticaj za daljnje rezultare u cetvrtoj godini trecega milenijuma uz blagoslov carapanske akademije nauka i umetnosti CANU i zarad ostvarivanja carapanskih nacionalnih interesa ponovo je osnovana doljanska akademija nauka i umetnosti DANU (koja je paradoksalno pre dve decenije bila ukinuta a opet zarad ostvarivanja istih ciljeva i uz blagoslov istih lica) u kojoj su mesto dobili najzasluzniju pripadnici spijunsko teroristicke bande doljanskih profesora kako carapanske tako i mugarske i drugih nacionalnosti koje zive u Carapanskoj pokrajini Doljaniji. Akademicima DANU su proglaseni i po jedan akademik carapanske, mugarske i ruskurinske akademije koji su dali svoj doprinos ostvarivanju carapanskih nacionalnih interesa. Na ovaj nacin su svi a posebno tzv. univerzitetski profesori mugarske nacionalnosti nagradjeni za svoj dugododisnji predani doprinos razbijanju mugarske kao i svih ostalih manjinskih nacionalnih zajednica u Carapaniji.

Mugri vise nemaju heroje. Prodali su ih za pare mugarski tzv. univerzitetski profesori i akademici. Svojevremeno su Mugri pokusali da se oslobode Krivonosana (naroda uspesnih trgovaca koji poput tamnoputih Romana nije do skora imao svoju domovinu vec je ziveo razasut svuda po svetu pritom uspesno ocuvavsi sopstveni jezik, obicaje i kulturu) na jedan sasvim neprihvatljiv i necivilizovan nacin ali su izgleda u tom procesu jedino poprimili iskarikirane karakterne crte onih koje su zbog poslovne uspesnosti progonili a nepovratno su izgubili pravo na sopstvene heroje i blogoslov historije.


Utipkao SLATKA - 19.4.2005. u 17:59 Komentari ( 0 )

Mozda
Mozda nisam deo sudbine tvoje,
mozda me bogovi tvoji ne vole...
Ali, mladost je da gresimo,
i zato prevari bogove svoje,
uzmi me za ruku i reci "Volim te"!
Utipkao Raisa - 19.4.2005. u 15:16 Komentari ( 0 )

GDJE LI SI SADA

GDJE LI SI SADA

Gdje li se to sada krijes
u ovaj sitni sat
osjecas li sada mozda tugu
mozda ljubav zedz ili glad
sjecas li se i one noci
kad si rekla trebali bi poci
a da li si tada znala
da moju ljubav prema tebi
opisao ni sekspir nebih
jer kao boginja si po stasu
i nesto najljepse imas u glasu
ljubav izvire kada gledas
a u krvi su ti strijele
strasti neke uzavrele
sa lijepih usana ti grmi
ma ima i bijelo da pocrni
kao miris poljske si lati
kad povijetarcem te prati
sjedis tuzna i sama kao dobra vila
sakupljenih bijelih krila
a gradom hodas kao dama
koraka lagana
dobra si i kao patnik
ali iz tebe govori ratnik
mada njezan ti je put
a uzavreli dah gladan i ljut
u krevetu si kao svila
koja se zvijezdom pokrila
i tek onda kada grlo zasuti
kad ljubavni san oci pomuti
e onda za tebe moji stihovi
pjesme su kao neko cudo
kao radost kao nesto ludo
dodju stihovi i rijeci
pa sve nece da se slozi
onda saberi dijeli pomnozi
i onda najbolji odu
ne mozes ih vise stici
a daleko treba po njih ici
neka rijec se i vrati
a neka zauvijek i ode
neke kao djecu kad donesu rode
neki stihovi su slatki neki ljuti
neki veseli neki tuzni ili zuti
da neki ne bi ostao sam
ja ih uvjek sve tebi andjele moj dam

XXXXXX Swiden XXXXXX
Utipkao XX SWIDEN - 18.4.2005. u 22:40 Komentari ( 5 )

Par dobrih aforizama
Ahilu je bila kobna peta. Ja sam se zajeb'o vec kod trece...


Ako spavas na stomaku, spavaj bar na tudjem.


Bolje biti aktivan danas nego radioaktivan sutra.



Bolje sam sa sobom nego sam bez sobe!



Ko zeli da ostavi cigarete i alkohol neka ih ostavi kod mene.


Imam 30 godina i jos nemam djevojku. Ne da mi zena.


Pishi kako goworish, chitay kako pishe.


Ples je samo uspravan izraz za vodoravnu zelju.


Poruka za ne zaposlene: 3, 12, 24, 26, 33, 36 i dopunski broj 8!


Dok smo bili drugovi ziveli smo kao gospoda


Pita Mujo Fatu:
Reci bona jesam li ti ja prvi?
Moze biti, nesto si mi poznat.



Vjerujes li u ljubav na prvi pogled ili zelis da jos jednom prodjem ispred tebe?


Nasmijesi se! To je druga najljepsa stvar koju znas da napravis sa svojim usnama.


Sta rade pilici u kafani? Piju piju piju piju...


Sta je bolje od Red Bula? Red sunke, red sira...



Nikad me neces prevariti kao sto je tebe priroda.


MUSKARCI IMAJU PROBLEM ZA SVAKO RJESENJE!!!


Ja ti nisam muskarac za jednu noc. Meni je dosta i jedan sat.


Nemoj da mislis da bih ja s tobom samo u krevet. I kuhinjski sto bi bio dobar.


Mene ne zanima novac i slava. Zanima me samo novac.


JA NISAM DEBELA - JA SAM ZENA I PO.


Ovdje ni lokum nije rahat
Utipkao Dalila - 18.4.2005. u 15:47 Komentari ( 0 )

Bizarne smrti
FBI svake godine poslije istrage od oko 3600 ubojstava, donosi u javnost
najbizarnije slueajeve godine.
Evo 8 najšokantnijih smrtnih slueajeva:

1. 99-godišnja Debby Mills-Newbroughton izgubila je život prelazeai ulicu.
Ova starija gospo?a je slijedeai je dan trebala napuniti sto godina života, bila je upravo na putu na svoju proslavu, u kolicima, u društvu svoje kaeri, kada ju je udario kamion koji joj je vozio ro?endansku tortu..

2. Smrt Petera Stonea (42) prouzroeila je 8-godišnja kaerkica, koju je bez veeere po kazni poslao u njenu sobu. Mlada Samantha Stone mislila je da joj to nitko ne može ueiniti nekažnjeno, pa je u oeevu kavu odmah stavila 72 tablete otrova za štakore. Žrtva je poslije prvog gutljaja pala sa stolice i umrla. Djevojeica je dobila uvjetnu kaznu , jer prema mišljenju suca, nije bila svjesna svog eina. Sudac je kasnije vjerojatno uvidio pogrešku, kada je nakon mjesec dana Samantha na isti naein pokušala otrovati i svoju majku.

3. 17-godišnjeg Davida Danilta ubila je njegova cura, kada je poslije randevua deeko tražio nešto više. Na njegov prijedlog odgovorila je jedna dvocijevka za lov. Carla (cura) je dobila oružje od oca "Za svaki slueaj"..

4. Kraj Javiera Halosa (27) prouzoeio je njegov stanodavac. Kirk Weston se toliko razljutio zbog einjenice da podstanar vea osam godina ne plaaa najam, da ga je pretukao na smrt s jednom daskom za wc-školjku..


5. 44-godišnju Megan Fry upucala su 14 policajaca, kada je nesretna žena zalutala u jednu streljanu za obuku policajaca. Kada je žene primijetila da na ulici nailazi nekoliko policajaca, iskoeila je i viknula "Bu!". Policajci su, pomislivši da je u pitanju jedna meta koja iskaee, istog trena otvorili vatru na nju, te je od 67 metaka 40 pogodilo "ciljanu metu". Prema jednom policajeevom mišljenju, žena je djelovala jako stvarno.

6. 20-godišnju Juliu Smeeth ubio je stariji brat jednim mobitelom, jer je cura previše razgovarala. Smrt žrtve prouzroeila je jedna slomljena antena.

7. Poznati amerieki atomski zanstvenik Harold Simms ubio je svoju ženu, jer ga je varala sa susjedom. Ženino sjenilo za oei zamijenio je za uranijsku mješavinu, koja je u roku tri mjeseca usmrtila Helenu Simms. Iako je žrtva pokazivala sve znakove bolesti zraeenja (opala joj kosa, oslabio joj vid), nikada nije bila kod lijeenika.



8. Narednik John Joe Winter natovario je ženin auto Trintynitrate eksplozivom (slieno C4-u), te ga detonirao. Damin Ford Taurus sadržavao je 750 kg eksploziva, što je skoro dupla kolieina u od one koja je korištena pri teroristiekom napadu u Oklahomi sa 168 žrtava. Eksploziju se moglo euti i na daljini od 14 kilometara. Dijelove auta i ostatke žrtve nisu nikada pronašli, ali jesu jedan 55-metarski krater. Od ceste je nestalo oko 500
metara.



Utipkao Dalila - Nisam sigurna gdje ovo da smjestim, pa... - 18.4.2005. u 11:49 Komentari ( 0 )

NE POSTOJIM ZA TEBE
Ti si bio taj kaga sam voljela,
koga volim,
i koga cu voljeti vjecno..
Nikad mi nece biti jasan tvoj postupak,
zasto si posao drugim putem..zasto?kad smo mogli skupa da koracamo skupa da se sreci nadamo?
Znam da ces i ti jednom ostati sam,potisten i slomljen zivotom mozda me se tada sjetis i naseg obecanja da se nikad necemo rastati,ali onda se sjeti i toga da si ti kriv za to i ZABORAVI da postojim,jel vise ni ujednom trenutku na ovom svjetu ne postojim za tebe..
Utipkao Anita - 17.4.2005. u 20:08 Komentari ( 0 )

Suze smrti
Sjena,
sve što je ostalo od mene samo je sjena...
sjena koju svi gaze a to ni ne primjeauju.
Ja sam kip,stojim,mrtva sam,
ništa ne osjeaam.
Kip koji plaee,kip koji je mrtav a
a ima osjeaaje.
Kip koji umire a mrtav je.
Zar je to moguae?
Kod mene,izgleda,da je sve moguae!
Moje tijelo,moja duša nieemu ne služe,
ja sam kao cigareta koja je vea izgorjela,
ali se ne gasi.
Dim se i dalje stapa sa zrakom
i polako nestaje u beskraj,kao i moje suze...
Ja se i dalje stapam sa ovim bezvrijednim svijetom...
Ja sam drukeija,ja ne želim biti ovdje,
ali ustvari neznam kakva sam,
stalno se mjenjam,ja neznam što želim.
smijem se a ustvari plaeem,
moje su suze nevidljive,ja sam eovjek...
Ne od krvi i mesa vea od boli,tuge,patnje,
željno mira,ne želi prijatelje jer oni to nisu...
Ja jesam smrt,za njih to jesam i drago mi je.
Nerazumiju me kao što ne razumiju SMRT!


Utipkao ivona - 16.4.2005. u 00:45 Komentari ( 0 )

24.05.2004.
Sada se prisjeaam i nemogu vjerovati...
Nemogu još uvijek vjerovati
Kako su mi se u samo dva dana promjenio život.
U jednom trenu sve je bilo crno,ponovno.
Nitko me nije shvaaao,
opet sam si poeela postavljat razna pitanja.
Ali ovaj put kap je prelila eašu...
-i kod mene znaš?
I meni je prekipjelo i zato sam ueinila to što jesam.
Jer kadkad je ta bol toliko teška
da neznaš kud bi snjom,
pa sam je oeito htjela pustiti van,nek iza?e iz mene,
kroz krvavi bijes...
Teklo je sporo,potpuno smireno.
Gledala sam u tu crvenu tekuainu
koja je dio mene,
taj dio se odlijevao,gubio se.
I ja sam se gubila.
Svaki moj vrisak mi se einio neeujan,
osjetila sam vlažnost na licu,vlažnost suza.
Znala sam zbog eega ali sam se i dalje pitala :zašto?
Tako sam dugo,potpuno sama razmišljala,
ali nije mi pomoglo.
Kad sam osjetila umor,
nisam mogla ništa drugo nego zaspati.
Polako,drhtajuai i jecajuai u tišini tog mraka,
nekako kroz muke,sam zaspala.
Ujutro kad sam se probudila
vidjela sam svjetlost tog dana koja je svanula,
shvatila sam da je ono potpuna suprotnost od mene.
U tom trenu nismo imali nikakve slienosti,
kao da sam je ono dan a ja noa.
Nije ni svidio taj dan
jer sam ovaj put znala što me eeka.
Prvi put u životu skoro sam u potpunosti odustala,
nisam znala što au sa sobom.
Mislila sam,on ae krenuti dalje,
a meni je vea bilo dosta svega.
Taj dan nisam htjela gledati nasmijana lica,
iako ih od suza nisam ni vidjela dobro.
Ali znala sam da ono što me okružuje nije dobro,
eudno su me gledali i pokazivali da ne shvaaaju,
ali su se ipak mješali i ispitivali.
A ja sam samo htjela malo mira.
Barem malo,da sada malo duže,
prvi put u životu zato što ja to tako želim,
BUDEM SAMA!

24.05.2004.
Utipkao ivona - 16.4.2005. u 00:44 Komentari ( 0 )

osluškujem
Osluškujem,tražim...
...eujem šum vjetra,
vjetar koji pokušava uai unutra,
pokušava probiti kroz zapreku
a ja ga sa druge strane
Hladnokrvno gledam i osluškujem.
Sada on nemože doai do mene.
Ada ga eujem,sada znam da je ovdje,
I zato ae odustati...
A opet,kad bolje razmislim,
u životu je potrebno malo vjetra,
nešto što te iznenadi,
uznemiri,rasplaee ili eak ubije...
To je sve dio života.
Kad plašljivo gledaš taj vjetar,
osjeaaš kako dolazi,
osjeaaš strah,bol...
to je ona...dolazi bura...
...dolazi velika promjena,
ona koju najmanje želiš.
A onda osjetiš miris smrti,
znaš da je tu negdje blizu,
vreba sa strane,
eeka onu zadnju suzu
da joj se pridruži,
i napokon se pokaže u pravom svjetlu...
i onda nastane mir,spokoj,
nema više suza,nema patnje,
i spavaš, sa osmjehom na licu
jer to je ono što ti želiš,mir.
Sama si jednim djelom,
A drugim dovoljno okružena ostalima.
I do?eš u savršenstvo,napokon.
Do?eš tamo gdje pripadaš,
Do?eš do cilja,
Do?eš do kraja...

27.02.2005.
Utipkao ivona - 16.4.2005. u 00:42 Komentari ( 0 )

životinje
Ruka polako drhti,
Drhti zbog neeeg neznanog...
Sekunde prolaze,više ih ne brojim,
nije vrijedno truda.
Gledam u prazninu,
Vidim ništavilo,svoje ništavilo.
Vidim zlo,zlo koje me okružuje.
Vidim zavaravanje samog sebe,
pretvaranje i dvolieje.
Osvrnem se oko sebe i spoznam
ono što mnogi ne vide,
svi smo mi takvi,
nesvjesno se tako ponašamo
nesvjesno sami sebe ubijamo,
okreaamo se jedni protiv drugih
pretvarajuai se da smo razlieiti
a ustvari smo isti.
Ustvari mi smo životinje,
djelujemo nagonski
bez imalo razmišljanja
a kada nastupi razmišljanje
shvaaamo posljedice i
bježimo od sebe,od svijeta,
nestajemo u gomili jer mi to tako želimo,
tako djelujemo...
I opet se pitama li to samo ja
tako vidim?!
Ili sam i ja samo još jedna
životinja koja isto tako nagonski
reagira pretvarajuai sve oko sebe
u nešto što nije??!!
Utipkao ivona - 16.4.2005. u 00:40 Komentari ( 0 )

Za njega
Sada te nema više pored mene,
nimalo...
Sada misliš da ti je bolje bez mene,
ali ja znam da to neae dugo trajati.
Jer ono što smo mi imali
nemože samo tako nestati.
Jedno jutro aeš se probuditi
baš kao nekada,
nesvjesno aeš se probuditi sa nadom
da aeš vidjeti moju poruku za dobro jutro,
ali nje tamo neae biti.
neae ni mene biti...
...više nikada...
Tog jutra aeš požaliti,
gorko aeš se kajati
a neaeš imati kome reai,
nitko te neae shvatiti,
eak ni sam to neaeš moai shvaaati.
Prisjeaat aeš se mene,
naših lijepih trenutaka zajedno,
htjet aeš se vratiti natrag,
ali neaeš moai.
Poželjet aeš da se vratim,
bit ae kasno i ti aeš to znati.
Naša je ljubav gorjela dok je mogla,
ti si je poeeo gasiti,
i uspio si u tome.
Moja strana ima još malo žara,
mogao bi je pripaliti baš kao cigaretu,
ali znaš i sam da nebi imala isti okus.
Ja bi uvukla dim,kao inaee,
ali bih se osjeaala eudno
i sama bi ju ugasila.
To bi bio kraj zauvijek.
Dugo oeekivani kraj,
za koji smo obadvoje odavno znali,
samo si ja to nisam htjela priznati.
I sada shvaaam,
ovom pjesmom ti pokušavam reai
da au te uvijek na neki svoj naein voljeti,
bit au ti sjena kroz cijeli tvoj život.
Nikad neau nestati,
bit au negdje skrivena u tvom srcu,
znam to.
Euvat au te,štititi i voljeti,
onako kako aeš ti to htjeti,
ZAUVIJEK.

27.05.2005.
Utipkao ivona - 16.4.2005. u 00:35 Komentari ( 1 )

* * *
Neka mi netko pokaže put kojim da krenem,
neka donese sreeu na dlanu,
ja jee ne mogu sama naai.
Sve bitke uporno gubim i pitam se
da li se stvarno na greškama uei ?
hoee li netko odlueiti da ostane,
da obriše suze s mog lica...
Jer tuga je predugo stanar srca mog,
a negdje u prašini ostali su dani
po kojima se sunce prosipa.
Utipkao TEA - LABIN - 16.4.2005. u 00:12 Komentari ( 1 )

PET PISAMA
Bio je starji od nje.Mnogi kažu da su se voljeli,mnogi su mu rekli da ae upropastiti njezinu buduenost.Rekao je da ae je ostaviti.Plakala je i molila.Obeeao je da ae pisati.
PRVO PISMO:
Stiglo je 33 dana nakon rastanka.
Rekao je da ne može živjeti bez nje.
DRUGO PISMO:
Stiglo je dva mjeseca nakon rastanka.
Rekao je da se nasmije jednom suneanom zraku.
TREAE PISMO:
Stiglo je godinu dana nakon rastanka.
Rekao je da se sada vrlo eesto smije.
EETVRTO PISMO:
Stiglo je pet godina nakon rastanka.
Rekao je dobro da smo se rastali jer bi nas danas smatrali ocem i keerkom.
PETO PISMO:
Stiglo je deset godina nakon rastanka.
Rekao je -ti eeš mi sigurno oprostiti što sam se ubio dva dana nakon rastanka jer nisam mogao živjeti bez tebe.Ovo su ti pisali moji prijatelji da bi lakše ublažili tvoju bol !
Utipkao TEA - LABIN - 16.4.2005. u 00:02 Komentari ( 0 )

Ako...
Ako te neka druga pogleda,reci joj :
" I ona me tako gledala "
Ako te neka druga poljubi,reci joj
" I ona me tako ljubila "
Ako ti neka druga sjedne u krilo,reci joj
" I ona je tako sjedila "
Ako ti kaže volim te, ti joj reci tiše :
I ona me voljela, al mnogo mnogo više.
Utipkao TEA- LABIN - 15.4.2005. u 23:47 Komentari ( 0 )

Stranica (Page):   << Natrag (Back)   1   2   3   4   5   6   7   8   9   10   11   12   13   14   15   16   17   18   19   20   21   22   23   24   25   26   27   28   29   30   31   32   33   34   35   36   37   38   39   40   41   42   43   44   45   46   47   48   49   50   51   52   53   54   55   56   57   58   59   60   61   62   63   64   65   66   67   68   69   70   71   72   73   74   75   76   77   78   79   80   81   82   83   84   85   86   87   88   89   90   91   92   93   94   95   96   97   98   99   100   101   102   103   104   105   106   107   108   109   110   111   112   113   114   115   116   117   118   119   120   121   122   123   124   125   126   127   128   129   130   131   132   133   134   135   136   137   138   139   140   141   142   143   144   145   146   147   148   149   150   151   152   153   154   155   156   157   158   159   160   161   162   163   164   165   166   167   168   169   170   171   172   173   174   175   176   177   178   179   180   181   182   183   184   185   186   187   188   189   190   191   192   193   194   195   196   197   198   199   200   201   202   203   204   205   206   207   208   209   210   211   212   213   214   215   216   217   218   219   220   221   222   223   224   225   226   227   228   229   230   231   232   233   234   235   236   237   238   239   240   241   242   243   244   245   246   247   248   249   250   251   252   253   254   255   256   257   258   259   260   261   262   263   264   265   266   267   268   269   270   271   272   273   274   275   276   277   278   279   280   281   282   283   284   285   286   287   288   289   290   291   292   293   294   295   296   297   298   299   300   301   302   303   304   305   306   307   308   309   310   311   312   313   314   315   316   317   318   319   320   321   322   323   324   325   326   327   328   329   330   331   332   333   334   335   336   337   338   339   340   341   342   343   344   345   346   347   348   349   350  351  352   353   354   355   356   357   358   359   360   361   362   363   364   365   366   367   368   369   370   371   372   373   Napred (Next) >>